Postajemo zemlja staraca: 2060. svaka druga osoba u BiH će imati 51 godinu ili više

U svjetlu globalnog trenda demografskog starenja, Hrvatska se ističe kao jedna od najteže pogođenih zemalja u Europi.
Starenje stanovništva ima duboke socioekonomske posljedice, od kojih je najizraženija neodrživost penzijskog sistema.

Sve veći broj penzionera uz sve manji udio radno aktivnog stanovništva postavlja ozbiljna pitanja o budućnosti financiranja penzija i zdravstvenih troškova, prenosi hayat.

Europljani sve duže žive, s medijalnom dobom koja je u posljednjih nekoliko desetljeća porasla na više od 40 godina, dok Hrvatska i BiH prednjači s projekcijom da će do 2060. svaka druga osoba imati 51, odnosno 50 godinu ili više.

Ovi demografski trendovi ne samo da utječu na ekonomiju već i na društvene obrasce, s potencijalno dugoročnim implikacijama na tehnološki napredak i inovacije.

Strmota, demograf s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, ističe da su tradicionalne pronatalitetne politike skupe i dugoročno neodržive te predlaže modernizaciju porodičnih i radnih politika kao potencijalna rješenja za demografsku revitalizaciju.

Uprkos izazovima, svijet se polako prilagođava novim realnostima starenja stanovništva, iako s mnogim otporima u javnosti zbog potrebnih reformi. Države širom svijeta suočene su s pitanjem kako prilagoditi postojeće sisteme koji su stvoreni za sasvim drugačije uvslove.

Svijet se mijenja, no kako će države odgovoriti na demografske izazove ostaje pitanje otvoreno za buduće generacije.

Source: Bih