BiH za devet godina napustilo skoro pola miliona građana: Ljudi najviše odlaze zbog nestabilne političke situacije

Iako nema preciznih zvaničnih podataka o broju građana BiH koji su napustili domovinu i otišli da žive i rade u drugim državama, Unija za održivi povratak i integracije BiH provela je istraživanje te došla do statističkih podataka koji pokazuju da je BiH tokom proteklih desetak godina napustilo nekoliko stotina hiljada ljudi.

Prema njihovima podacima, BiH su 2013. napustile 24.043 osobe, sljedeće godine 28.042, a 2015. godine 29.805 osoba. Narednih godina je također nastavljen trend iseljavanja iz zemlja, te je 2016. godine BiH napustilo 34.544 osobe, 2017. godine 35.634 osobe, a sljedeće godine 20.943 osobe.

Protekle tri godine je posebno izražen trend odlaska ljudi iz BiH. Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije BiH, 2019. godine iz Bosne i Hercegovine se iselilo 56.987 osoba, sljedeće godine 85.000, a tokom ove godine ta cifra će dostići oko 170.000 ljudi. Ovi podaci pokazuju da je u proteklih devet godina BiH napustilo više od 484.000 osoba.

Zabrinjavajući trend iseljavanja ove godine
Predsjednica Unije za održivi povratak i integracije BiH Mirhunisa Zukić kazala je da je posebno zabrinjavajući trend iseljavanja ove i prošle godine.

“Jako smo se iznenadili podacima za prošlu i ovu godinu kada smo imali veliki broj odlazaka. Međutim, statistički zavodi nisu u mogućnosti da to evidentiraju jer ti isti ljudi se nisu odjavili, tako da statistički zavodi ne mogu bilježiti da su ti ljudi otišli iz BiH. Najviše je pogođena Posavina, jer imamo kompletne porodice da su odlazile. Zatim područje Livna, Kupresa i brojna druga mjesta. To su baš prazne opštine. Zamislite u Bosanskom Grahovu nemamo ni srednju školu i ljudi djecu moraju voziti u Drvar. Obilazimo kuće na terenu redovno i evidentiramo da tamo više nema ljudi i da su otišli”, rekla je Zukić.

Navodi da je iseljavanje iz BiH ove godine posebno šokantno i zabrinjavajuće.

“Nezvanično, do juna smo imali 81.000 odlazaka, plus druga polovina godine, i to će biti oko 170.000 osoba za cijelu ovu godinu”, pojasnila je Zukić.

Podaci Unije za održivi povratak i integracije BiH, koje su prikupili na osnovu terenskih istraživanja, pokazuju da su regija sjeveroistočne Bosne, Posavina, zapadna Hercegovina, Unsko-sanski kanton i Kanton 10 zabilježili najveći odlazak stanovnika tokom 2021. godine, a posebno ističu veliki odlazak mladih iz USK-a.

Stoga, Zukić ističe da je već davno bilo vrijeme da se poduzmu mjere i donesu jasne strategije kako bi se donekle zaustavio trend iseljavanja iz zemlje.

“Mi ne moramo ići u inostranstvo i pričati našoj dijaspori kako trebaju biti u svojoj zemlji. Možemo bar zadržati ove ljude koje imamo te da se načelnici opština i političke partije dogovore i utvrde uzroke, da vide šta se može učiniti s višeg nivoa. Treba se naći jasna strategija za naredni period”, istakla je ona.

Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije BiH, najčešći razlozi odlaska su nestabilna politička situacija, bolja budućnost za porodicu i djecu u inostranstvu, korupcija, veći kvalitet života u inostranstvu i veća mogućnost uspjeha za mlade u inostranstvu.

Ova organizacija već godinama pokušava putem raznih projekata i putem kampanje “Stop iseljavanju” da utiče na zadržavanje građana u Bosni i Hercegovini.

Trend iseljavanja iz zemlje jasno potvrđuju i podaci objavljeni u zvaničnom dokumentu “Anketa o radnoj snazi 2018.” koju je pripremila Agencija za statistiku BiH, a u kojem se navodi da je Bosna i Hercegovina 2016. godine imala 2,84 miliona stanovnika, 2017. godine 2,73 miliona i 2018. oko 2,7 miliona. Prema tome, samo u tom periodu BiH je ostala bez 140.000 stanovnika.

Mnogi u BiH više ne vide perspektivu
Stručnjaci smatraju da ekonomski problemi nisu glavni razlog iseljavanja nego je to bezperspektivnost, posebno kada se radi o uvjetima za mlade ljude.

Amer Osmić sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu ističe da mnogi ljudi napuštaju BiH jer u državi više ne vide perspektivu.

“Prema većini istraživanja, glavni razlog odlaska nije isključivo nezaposlenost. Naravno da je finansijska dimenzija života važna, ali generalno, kao glavni razlog mladi navode bezperspektivnost, što znači da mladi ljudi u BiH ni u jednom segmentu društvenog života u državi ne vide perspektivu, ne vide da će stanje u društvu biti bolje u narednom periodu, što je indikator koji govori o općem nezadovoljstvu mladih, pogotovo kada oni kompariraju iskustva svojih prijatelja koji su već napustili BiH, i vide da te osobe u zemljama zapadne Evrope nemaju onu vrstu problema koje oni imaju – egzistencijalne naravi, sigurnosne naravi, zdravstveni sistem, opća sigurnost – te naprosto imaju želju da idu”, kazao je Osmić.

Napominje kako u posljednje vrijeme odlaze i mladi bračni parovi s djecom.

“Mnogi od njih su zaposleni ali opet se odlučuju da odlaze. Opet je taj društveni ambijent koji je nažalost negativan. Generalno, povjerenje u one koji donose odluke je na jako niskoj razini i naprosto radi vlastitog osjećaja sigurnosti i percepcije boljeg života mnogi ljudi odlaze”, rekao je ovaj stručnjak za demografska pitanja.

Potrebne strategije na najvišem nivou države

Prema njegovom mišljenju, potrebno su kratkoročne, srednjoročne i dugoročne strategije na najvišem nivou države.

“Potrebno je nešto kao koordinirajuće tijelo na nivou BiH koje bi imalo iste poticaije za sve stanovnike u svim dijelovima BiH. Ti poticaji se odnose na planiranje porodice, stambeno planiranje, smanjenje poreznih nameta. Potrebne su strategije koje će jasno pokazati kakvu BiH želimo za pet, deset ili petnaest godina. Problem odlaska se ne može riješiti preko noći, to zahtijeva sistemski, strategijski i dugoročni pristup. Ukoliko to nemamo, ovaj trend će se intenzivirati jer države koje primaju naše ljude sve to imaju”, rekao je Osmić.

Kako ističe, ratnohuškačka retorika na političkoj sceni u BiH samo dodatno pojačava želju ljudi za odlaskom u inostranstvo, posebno kod onih sa deficitarnim zanimanjima koji lako mogu naći posao u drugim zemljama.

“Bezperspektivnost i percepcija stanovništva da se u ovoj državi u narednom periodu neće desiti nikakve velike reforme je najveći problemi koji imamo. Taj problem vuče za sobom sve druge probleme, pa mladi, naprimjer, ne žele da se prijavljuju na određene poslove zbog velike percepcije korupcije. Dakle, problem je apatičnost, bezperspektivnost u mislima mladih ljudi i najlakši način da to riješe je da okrenu leđa državi BiH. Nema veće kazne za jednu državu nego kad vam vaš državljanin, građanin kaže ‘ja okrećem leđa vlastitoj državi i tražim boljitak u nekoj drugoj”, kazao je Osmić.

Odlazak zbog nepravde
Brojni su primjeri osoba koje su proteklih godina napustile BiH i nastavile živjeti i raditi u nekoj drugoj državi. Jedna od njih je i Lejla koja je prije 12 godina otišla iz Sarajeva i danas sa suprugom živi u Belgiji.

“Došli smo zbog nepravde, izrabljivanja čovjeka. Ostavili smo sve, stan, auto i krenuli sa dva kofera u nepoznato, nismo znali ni jezik. Radila sam u Bosni skoro pet godina neosigurana. Suprug je također radio skoro deset godina, također bez dana osiguranja. I zbog svega ovog smo došli u Belgiju”, kazala je ova 39-godišnjakinja.

Ističe da su veoma zadovoljni životom i uvjetima rada u toj zemlji.

“Prezadovoljni smo i samo riječi hvale imamo za ljude koji su nas tako lijepo prihvatili. Poštuju našu kulturu, religiju, ma sve. A najbitnije od svega je da te cijene kao čovjeka”, rekla je Lejla, dodajući da se ne planiraju vraćati u BiH dok se značajno ne popravi politička situacija u zemlji.

“Svi mi volimo svoju domovinu, ali problem je politika u svemu, i dok se ne promjeni situacija, ne planiramo se vratiti, možda nekada u penziji. Žao mi je zaista što je mnogo toga loše u našoj domovini”, kazala je Lejla.

“Želim djeci omogućiti bolju šansu za život”

Merfin iz Sanskog Mosta je također 2016. godine sa suprugom i troje djece napustio BiH i preselio se u Njemačku gdje i danas živi i radi.

“Razlog našeg odlaska iz BiH je bio taj što želim da svojoj djeci omogućim bolju šansu za život. Ne moraju ovdje biti članovi političke partije da bi dobili posao. To su ti razlozi i prednosti ujedno. Ovdje čovjek može imati slobodu misli i odlučivanja, a to u BiH ne možeš. Možda se nikada ne vratimo u BiH ako se nastavi ova politička kriza”, kazao je 49-godišnji Merfin.

Svjetlana Josipović je prije tri mjeseca zajedno sa suprugom, sinom, snahom i unučetom napustila Tuzlu i odselila se u Njemačku.

“Prezadovoljna sam ovim načinom života. Muž i sin rade otkako su došli, a ja ću u januaru početi raditi. Plate su normalne, a možeš i nešto novca uštediti. Zdravstvo im je super. Ovo je jedna sređena zemlja gdje imaš normalan život. Nema nigdje boljih ljudi kao u Bosni i Hercegovini ali ono šta su naši političari uradili sa našom zemljom i našim ljudima u Bosni to je žalosno. Ja lično poznajem ljude koji su poslije mene otišli iz BiH, a ima ih još što će da odu. Ljudima je više preko glave svega, politike i obećanja”, rekla je Svjetlana, koja ima 51 godinu.

Ističe da nije sigurna da li će se ikada vratiti u Bosnu i Hercegovinu, iako mnogo voli svoje rodno mjesto.

“Ne znam da li ću se vratiti iako me duša boli za mojim mjestom. Ali ovdje bar nemam stresova kao što sam dole imala i ne razmišljam da li će se moći šta zaraditi ili ne”, kazala je Svjetlana, piše Anadolija.

Source: Bih