BiH dobila najlošije ocjene – nema napretka ni u jednoj oblasti, a zabilježeno je nazadovanje u…

Srbiji je preporučeno otvaranje dva nova klastera u pregovorima sa Evropskom unijom (EU), a Bosna i Hercegovina (BiH) je dobila najgore ocjene u izvještajima za svaku državu koja cilja ka evropskim integracijama a koji će Evropska komisja (EK) objaviti danas.

Radi se o izvještajima u paketu proširenja, najvažnijem dokumentu za države koje nastoje da se jednog dana priključe evropskom bloku. Paket proširenja koji sadrži izvještaje eksperata EK za svaku državu pojedinačno ċe kasnije popodne predstaviti evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi – autor paketa.

Paket ċe se odnositi na šest zemalja Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Severna Makedonija i Srbija), kao i Tursku.

Srbija i Crna Gora su veċ uveliko u procesu pristupnih pregovora, s tim da je Crna Gora otvorila sva poglavlja u procesu. Turska takođe pregovora o članstvu u EU, mada u zaoštrenim odnosima sa briselskim institucijama.

Albanija, i Sjeverna Makedonija čekaju na otvaranje pregovora, dok su BiH i Kosovo na kraju rang liste kao jedine zemlje koje imaju evropsku perspektivu ali i dalje nemaju status kandidata za članstvo u EU.

Inače, EK objavljuje ovaj izvještaj jednom godišnje i ukazuje na stanje u svim ključnim oblastima gdje su reforme neophodne kako bi ove zemlje napredovale u evroitegracijskim procesima navodi Radio Slobodna Evropa (RSE).

Srbiji otvaranje klastera 3 i 4, uz ograničen napredak

Izvještajem za Srbiju Evropska komisija preporučila je otvaranje dva nova klastera u pristupnim pregovorima sa Srbijom, što će biti prvi put nakon dvije godine da ċe se Srbiji otvoriti nova poglavlja.

U dokumentu se navodi kako EK ocjenjuje da su ispunjena prijelazna mjerila za ove klastere. Radi se klasteru 3 – Konkurentnost i rast i klasteru 4 – Zelena agenda i održiva povezanost.

Kada je u pitanju dalji napredak ka EU, ocjenjuje se hitan i ključan korak postizanje sveobuhvatnog pravno obavezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa sa Kosovom.

Ograničen napredak eksperti EK utvrdili su na polju borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

„Broj optužnica i broj prvostepenih presuda za slučajeve korupcije na visokom nivou dodatno se smanjio u odnosu na prethodne godine”, ističe se u dokumentu i dodaje da Srbija bi trebala da poveća napore u otklanjanju ovih nedostataka i pojača sprječavanje korupcije.

Takođe kada je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala se naglašava da Srbija tek treba da ponudi uvjerljive rezultate efikasnih istraga, krivičnih gonjenja i pravosnažnih presuda u ozbiljnim predmetima organizovanog kriminala, uključujući finansijske istrage koje vode ka zamrzavanju i oduzimanju imovine stečene kriminalom. U dokumentu se podvlači da je smanjen broj persuda za organizovani kriminal, u upoređenju sa prethodnom izveštaju od 2019. godine.

BiH najlošija u svim oblastima

Izvještaj koji se tiče Bosne i Hercegovine ima ubjedljivo najgore ocjene eksperata EK što se tiče stanja u zemlji u upoređenju sa ostalim zemljama regiona.

Nema napretka u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, u reformi izbornog procesa, slobodi izražavanja, niti spoljnim odnosima, a zabilježeno je „nazadovanje” u oblasti javne nabavke. Što se tiče političkih kriterijuma, navodi se da su zakonodavna i izvršna vlast imale „slab učinak zbog političke polarizacije i poremećaja uzrokovanih pandemijom”.

„Negativni efekti rasprostranjene korupcije i znaci političkog zarobljavanja nastavili su se snažno manifestovati tokom pandemije, direktno utičući na dobrobit građana”, ocjenjuje se u izvještaju koji je posvećen Bosni i Hercegovini. U dokumentu se navodi kako izaziva zabrinutost ”selektivno i netransparentno gonjenje i sudsko praćenje slučajeva korupcije. Identifikuju se sistemski nedostaci u operativnoj saradnji između agencija za sprovođenje zakona i veoma ograničena razmjena obavještajnih podataka. Za policiju se kaže da je „podložna političkom uplitanju” a finansijske istrage i zaplena imovine su, prema nalazima, „uglavnom neefikasni”.

Kada je u pitanju navedeni nedostatak napretka u borbi protiv korupcije, u Izveštaju se navodi nazadovanje i u oblasti javnih nabavki. Pri javnim nabavkama je BiH „primjenjivala povlašteni tretman” za domaće ponuđače prilikom dodjele javnih ugovora, konstatuje se i ocjenjuje kako su potrebne „hitne aktivnosti” na usvajanju zakona o javnim nabavkama i sukobu interesa.

Poseban dio Izveštaja se odnosi na migrantsku krizu u zemlji, gdje se kaže da vlasti nisu uspjele da uspostave održivi sistem migracija i azila što je dovelo do humanitarne krize u decembru 2020. Izveštaj govori o opsežnom angažovanju i podršci EU, te da je u Lipi kod Bihaća na severozapadu BiH osnovan privremeni šatorski kamp za pružanje skloništa svim osobama u potrebi.

Priznaje se da je Bosna i Hercegovina pojačala napore za poboljšanje upravljanja migracijama, ali ocjenjuje se da je potrebno da zemlja obezbijedi efikasnu koordinaciju na svim nivoima upravljanja granicama i kapaciteta za upravljanje migracijama, kao i funkcionisanje sistema azila.

„Ovo zahtijeva pravednu raspodjelu odgovornosti između svih entiteta i kantona, uključujući i smještanje prihvatnih centara”, navodi se u izvještaju EK o Bosni i Hercegovini.

Što se tiče osnovnih prava, iako je zakonodavni i institucionalni okvir uveliko uspostavljen, Bosna i Hercegovina, kako stoji u izvještaju, tek treba da usvoji sveobuhvatni strateški okvir. Navodi se da su potrebne značajne reforme kako bi se svim građanima omogućilo ostvarivanje njihovih političkih prava i osiguralo nediskriminatorno, inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve, uključujući i prevazilaženje prakse „dvije škole pod jednim krovom“.

Kako se navodi u izvještaju, Bosna i Hercegovina nije postigla napredak ni u pogledu vanjskih odnosa.

Navode, međutim, da je zemlja nastavila aktivno učestvovati u regionalnoj saradnji i održavati dobrosusjedske odnose.

Crna Gora: Politički sukobi usporili reforme, bez napretka u pravosuđu

Crna Gora treba nastojati da pronađe široki međustranački i društveni konsenzus o reformama vezanim za EU, što je od vitalnog značaja za zemlju da bi napredovala na svom putu ka EU, navodi se u Izvještaju.

U pogledu političkih kriterijuma, izvještajni period obilježile su tenzije i nepovjerenje među političkim akterima.

Parlamentarni izbori rezultirali su promjenom vladajuće koalicije, promenili su dinamiku među državnim organima i pokazali potrebu da se pronađe ravnoteža u novom političkom okruženju, uključujući i pitanja koja se tiču vjerskih zajednica i etničke pripadnosti, koja je dominirala političkom agendom tokom izvještajnog perioda.

Nedostatak konstruktivnog angažovanja svih parlamentarnih aktera spriječio je smislen politički dijalog, dodatno polarizujući političku sliku. Bojkot plenarnih sjednica od strane većine poslanika, opozicije i vladajuće većine, izazvao je obustavu odlučivanja u parlamentu 2021. godine. Parlament je poboljšao transparentnost rada, komunicirajući sa javnošću i pojačao svoju zakonodavnu i nadzornu ulogu u cjelini.

Crna Gora je, konstatuje Brisel, umjereno pripremljena za reformu javne uprave.

U Izvještaju se naglašava da nije postignut napredak u oblasti pravosuđa, a implementacija ključnih pravosudnih reformi stagnira. Odlučna politička posvećenost potrebna za deblokiranje važnih segmenata tih reformi još uvijek je neriješena, a brojna imenovanja u pravosuđu preostaju u parlamentu zbog nemogućnosti da se obezbijedi kvalifikovana većina.

Politička nestabilnost uticala na reforme na Kosovu

U izvještaju koji je posvećen Kosovu se podvlači da je veći dio izvještajnog perioda (ljeto 2020-2021) obilježila politička nestabilnost. Dodaje se da su zakonodavne aktivnosti bile su ograničene zbog ove političke nestabilnosti, uključujući napore u reformama vezane za EU.

Situaciju na sjeveru Kosova, eksperti EK ocjenjuju „izazovnom”, posebno u pogledu korupcije, organizovanog kriminala i uslova za slobodu izražavanja.

U odlomku koji se tiče normalizacije odnosa sa Srbijom, u izvještaju se spominje da je dijalog nastavljen sastancima koji su održani 15. juna i 19. jula ove godine, kao i da su održani susreti glavnih pregovarača. Od Kosova se, kao i od Srbije, traži da se konstruktivno angažuje i uloži dalje značajne napore u sprovođenju svih prethodnih sporazuma i doprinese postizanju sveobuhvatnog pravno obavezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa te dvije države.

Sjeverna Makedonija bilježi napredak u ključnim poljima

Sjeverna Makedonija koja čeka otvaranje pristupnih pregovora o punopravnom članstvu je dobila relativno pozitivnu ocjenu Evropske komisije što se tiče stanja u ključnim poljima koji su neophodni za napredak u procesu evropskih integracija.

U izvještaju stoji da je Sjeverna Makedonija nastavila svoje napore na jačanju demokratije i vladavine prava, uključujući aktiviranje postojećih sistema kontrole i ravnoteže i informisanje o ključnim političkim i zakonodavnim pitanjima. Zemlja je pokazala posvećenost postizanju rezultata u ključnim oblastima osnova.

Albanija pozitivno ocijenjena za pravosuđe i borbu protiv korupcije

Izvještaj posveċen Albaniji, zemlji koja takođe čeka na otvaranje pregovora o članstvu, podvlači neophodnost poboljšanja dijaloga između parlamentarne veċine i opozicije kako bi sarađivali sa svim dijelovima društva na daljem napretku programa reformi EU i pristupnim pregovorima.

Albanija je dobila pozitivnu ocjenu što se tiče sprovođenja sveobuhvatne reforme pravosuđa. Konkretno, navodi se u izvještaju, to je dostiglo važnu prekretnicu krajem 2020. godine, imenovanjem tri nova sudije u Ustavni sud.

Ocjenjuje se da je dobro napredovala privremena ponovna evaluacija svih sudija i tužilaca (proces provjere).


Izvorni članak: BiH dobila najlošije ocjene – nema napretka ni u jednoj oblasti, a zabilježeno je nazadovanje u…