Što Vučić izvodi s Kosovom? “Njegovo kompromisno rješenje je podjela Kosova”

Podsjetimo, nova kriza, koja već tjedan dana traje na granici Srbije i Kosova, čiju neovisnost Srbija ne priznaje, izbila je zbog odluke kosovske vlade da, po načelu reciprociteta, zabrani srpskim vozilima sa srpskim registarskim tablicama ulaz u zemlju. Umjesto toga, moraju kupiti privremene registarske tablice Kosova, kao što vozači vozila s kosovskim tablicama već godinama moraju pri ulasku u Srbiju.

Kosovski Srbi već tjedan dana prosvjeduju protiv te zabrane blokirajući svojim automobilima i kamionima promet na graničnim prijelazima Jarinje i Brnjak. Kosovo je na to reagiralo slanjem svojih specijalnih policijskih snaga ROSU, što je rezultiralo s nekoliko incidenata, uključujući brutalno premlaćivanje trojice kosovskih Srba nedaleko od granice.

Srbija je dodatno eskalirala slanjem vojnih aviona i helikoptera da nadlijeću srpsku stranu granice s Kosovom, ali i oklopnih vozila, pa čak i tenkova iz garnizona Raška i Novi Pazar na jugu Srbije prema granici.

Vučićev ultimatum “od 24 sata” NATO-u

“Srbija nije ušla na teritorij KiM-a (Kosova i Metohije, kako Srbija i dalje naziva Kosovo, čiju neovisnost od Srbije ne priznaje), ne zato što je ne smatramo svojom, već zato što Kumanovskim sporazumom nemamo pravo na to… Rekli smo nedvosmisleno da s našim trupama nećemo ulaziti i ne želimo ugroziti mir ni na koji način. Čekat ćemo vas, NATO, 24 sata da reagirate. Tek ako se nakon toga nastavi pogrom našeg stanovništva, Srbija će reagirati i neće dozvoliti reprizu 1995. i 2004. godine”, rekao je Vučić na srpskom TV Pinku, aludirajući na masovni progon Srba s Kosova, ali i egzodus iz Hrvatske, koji Beograd smatra etničkim čišćenjem.

Iako to nije eksplicitno naveo, Vučićeva izjava zvuči kao prijetnja da će Srbija sa svojim oružanim snagama ući na teritorij Kosova, koji je proglasio neovisnost još 2008. godine i koji je i dalje pod zaštitom NATO-ovih snaga KFOR-a, u slučaju isteka ultimatuma.

Vučić prvenstveno traži od Kosova da povuče svoje specijalne policijske snage s granice, što je naveo još 21. rujna, a od Europske unije hitan odgovor vrijedi li još Briselski sporazum o pravnom prometu između Srbije i Kosova te kada će biti formirana zajednica srpskih općina.

Vojnici KFOR-a pojavili su se danas u blizini administrativnog prijelaza Jarinje, a iz KFOR-a su za Kosovo online rekli da pomno prate situaciju na cijelom Kosovu i da su povećali broj i trajanje rutinskih patrola širom Kosova. Pojavile su se špekulacije da bi snage KFOR-a mogle zamijeniti kosovske snage u nadzoru blokiranih graničnih prijelaza i tako deeskalirati situaciju, no kosovski premijer Albin Kurti rekao je da nema “takve informacije za pripremu intervencije KFOR-a na sjeveru”.

Sonja Biserko: Nikad ne znate kad će nešto izmaknuti kontroli
Za komentar te iznimno zapaljive situacije obratili smo se dvama istaknutim kritičarima Vučićevog režima: Žarku Koraću, bivšem dugogodišnjem poslaniku u Narodnoj skupštini Srbije i potpredsjedniku u vladi pokojnog srpskog premijera Zorana Đinđića, te Sonji Biserko, osnivačici i predsjednici Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.

Misli li Vučić zaista poslati oružane snage na Kosovo, pitali smo Biserko.

“Pa nikad ne znate kad će nešto izmaknuti kontroli. Ipak, ovo izgleda kao (Vučićeva) predstava”, smatra naša sugovornica: “Srbija je stalno odlagala ispunjavanje uvjeta sporazuma koji je dogovoren 2011. godine, produžen je 2016. i sad je istekao taj rok. Albanci su odlučili razriješiti tu priču s tablicama, jer to je maltretiranje ljudi s Kosova, koji stalno moraju mijenjati te tablice. E sad, je li to bila odluka Albina Kurtija ili ga je netko ohrabrio, teško je reći. Međutim, Vučić je to iskoristio, konsolidirao je Srbe na Kosovu pred izbore idućeg mjeseca i, naravno, on će se sad teško htjeti povući. On želi ispasti pobjednik, budući da i Srbiju čekaju (predsjednički i parlamentarni) izbori početkom iduće godine.”

Tko snosi glavnu odgovornost za ovu krizu, pitali smo predsjednicu Helsinškog odbora Srbije.

“Ja se tu ne mogu izjasniti zato što ti pregovori Beograda i Prištine traje od 2011. i nikako da dođe do točke kada će se potpisati nekakav sveobuhvatni sporazum, prije svega zato što Srbija očito nije sposobna voditi takve pregovore, ali i zato što je (bivša visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica) Mogherini dozvolila da se mijenja taj dijalog, pa je čak dozvolila i dogovor iza kulisa o podjeli Kosova. Taj dogovor je skoro uspio, ali ga je spriječila (njemačka kancelarka na odlasku Angela) Merkel”, ističe Biserko.

Biserko: Amerika je za vrijeme Trumpa totalno okrenula leđa regiji
“No taj dijalog očito ne može biti dovršen na način koji bi doveo do normalizacije odnosa bez američke podrške. Za vrijeme (bivšeg američkog predsjednika Donalda) Trumpa Amerika je totalno okrenula leđa regiji i pustila lokalnim liderima da rade što hoće, a oni su to itekako iskoristili. Sad se to s Bidenovom administracijom, koja je najavila novi angažman na Balkanu, prije svega na Kosovu i u Bosni i Hercegovini, vraća na staro, ali vrlo sporo. Tek sad je imenovan novi američki izaslanik za zapadni Balkan, Gabriel Escobar, umjesto dosadašnjeg izaslanika Matthewa Palmera. U tom međunarodnom vakuumu na Zapadnom Balkanu lokalni lideri su počeli sami rješavati stvari, pa je tako Kurti uveo reciprocitet (s tablicama), koji je i ranije najavljivao, a Srbija je to iskoristila da podigne vojnu spremnost, da galami i da pokuša pobijediti Kurtija”, tumači Biserko.

“Jer Kurti je novi lider drugačijeg formata i političke etike, integriteta, čemu Beograd ne može doskočiti. Lako mu je bilo s prijašnjim kosovskim premijerima i predsjednicima, uvijek im je mogao izvući (iz prošlosti). Zato ga sad demoniziraju kao radikala, ekstremista, nacionalista, što s njihove strane izgleda zaista cinično. Cijelu ovu priču treba gledati u širem kontekstu, s obzirom na ovo evociranje srpskog svijeta, na situaciju u Bosni i Hercegovini, u Crnoj Gori. To manifestiranje srpskog jedinstva je na neki način provokacija regije i svijeta. Ali regija je, uključujući Hrvatsku, u situaciji u Crnoj Gori prvi put pokazala neku vrstu solidarnosti”, dodaje Biserko.

Biserko: Rusija podržava zamrznuti konflikt na Kosovu
“Sad treba očekivati neku reakciju međunarodne zajednice. Rusija, recimo, preko Srbije provjerava stanje na terenu, podržava taj zamrznuti konflikt, ne zbog Srba i Srbije, nego, prije svega, zbog testiranja EU, NATO-a i Amerike i njihove spremnosti da stanu iza svojih saveznika. Sad, teško je očekivati da će Europa odstupati od svog balkanskog dvorišta i od euroatlantske arhitekture. Zato je Srbija ključna da se stanje u regiji konsolidira. Međutim, Srbija ne želi ni u NATO, očito ni u EU, i služi tome da se održava to stanje neizvjesnosti, nestabilnosti i tenzija. A odnosi Srbije s cijelom regijom nikad nisu bili na ovako niskom nivou kao sada”, navodi Biserko.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

“Što se Briselskog sporazuma tiče, on je doveden u pitanje onog trenutka kad su (Beograd i Priština) krenuli dijeliti Kosovo, 2014. i 2015. godine, i sada se taj dijalog pokušava vratiti na prijašnju točku. Međutim, problem je u tome što je taj raskol, koji već duže traje na Balkanu, pokazao te stvarne trendove u regiji, koji su regresivni, autoritarni, uz odsustvo potencijala za reforme, koje su neophodne za članstvo u EU. Jedan problem je taj što EU nije pokazala da je zainteresirana za proširenje, a drugi je taj (demokratski) deficit u samoj regiji”, upozorava Biserko.

“Ovdje je na djelu jedna agresivna politika iz Beograda, koji Crnu Goru tretira kao svoj teritorij, a što se tiče Kosova, kad govore o kompromisnom rješenju, oni, Vučić i ostali, zapravo misle na podjelu Kosova. Oni ustvari drže Kosovo kao argument za kompenzaciju u Bosni”, zaključuje Biserko: “Kad počnete razvaljivati regiju na ovaj način, to je ustvari otvaranje Pandorine kutije i ne zna se kako će to završiti. Ali Srbija je tu najveća zemlja u regiji i može destabilizirati svoje susjede. Ona uvijek ima ambiciju da bude dominantan faktor u regiji. To je htjela u Jugoslaviji, to želi i sada. Bez odlučne politike Zapada to se neće samo od sebe riješiti.”

Žarko Korać: Vučić očito misli da će priznati Kosovo ako prizna tablice
Žarko Korać je za Index također iznio svoj stav o budućnosti pregovora Beograda i Prištine: “Ne mislim da Kurti i Vučić mogu biti ozbiljni pregovarači. Kurti je mnogo tvrđi pregovarač od prethodnih s Kosova, on smatra da je Kosovo već nezavisno i da se nema što pregovarati i da Srbija jedino treba priznati nezavisnost Kosova. E sad, hoće li on ostati na tom stavu, ja vam vrlo teško mogu odgovoriti. To je njegov stav, za razliku od prethodnika, koji su ipak vodili pregovore u Bruxellesu. On smatra da je sve već riješeno, čak smatra i da ne vidi neku veliku političku funkciju zapadnih sila na Kosovu. Osim toga, on ima i lokalne izbore idućeg mjeseca.”

“A Vučić… Kao što znate, u njegovu ideju srpskog svijeta spadaju i Srbi sa sjevera Kosova. Dakle, u tom nesretnom srpskom svijetu imamo (Milorada) Dodika, koji je upravo rekao da bi kroz šest mjeseci možda išao na referendum o nezavisnosti, imate ovo otvoreno miješanje Vučića u događaje pod ruhom Srpske pravoslavne crkve, odnosno u ustoličenje vladike Joanikija na Cetinju, a sada imamo i proširenje srpske priče na sjeveru Kosova. Tako da on aktivno radi na krizama u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, a sad i na sjeveru Kosova”, dodaje Korać.

“Po nekoj zdravoj logici, slažem se s Kurtijem: da obje strane imaju jednak tretman, ali Vučić očito misli da će priznati Kosovo ako prizna tablice. Ja logiku toga, vjerujte mi, ne vidim. On očigledno zateže, pravi krizu, da bi se pokazao kao jak lider. Priča o broju aviona koje je kupila Srbija. To ide jako loše”, navodi Korać.

Pitali smo Koraća misli li da situacija na Kosovu ide prema ratu.

Korać: Ovdje na Balkanu isključiti mogućnost konflikta može samo lud čovjek
“Znate koliko je meni ljudi od 1989. do 1990. godine reklo da nema šanse da izbije rat u bivšoj Jugoslaviji, a poginulo je 150 tisuća ljudi. Ovdje na Balkanu isključiti mogućnost konflikta može samo lud čovjek. Kakav bi obim tog konflikta mogao biti, ne znam. Ne govorim o nekom velikom ratu, ali konflikti su mogući. Imate Srbe, koji sada sjede tamo sedam dana, imate specijalce kosovske policije… Znate što? Živci popuste. Što duže traje, veće su mogućnosti da dođe do incidenta. Čisto logički”, odgovorio nam je Korać.

Konačno, zanimalo nas je kakvo je raspoloženje među ljudima u Srbiji, jesu li raspoloženi za nove ratove.

“Ovdje su mediji kao u Sjevernoj Koreji. Milošević je bio dijete za kontrolu u odnosu na ovo danas. Njemu je bilo stalo do dnevnog lista Politika i do radio-televizije. Sad ima puno privatnih televizija i mnogo tabloida. To sve kontrolira u potpunosti Vučić, on vodi svakodnevnu kampanju protiv nezavisne N1 televizije. Da vidite čega tu sve ima. Isto tako, ovdje se dosta prenose i ruski mediji. Vi već imate dva elementa koja su dovela do rata: jedno je da su Srbi ugroženi, drugo je da su granice promjenjive. Prvi element za početak rata već imate, a drugi je dijelom ispunjen – Dodik govori o nezavisnosti Republike Srpske, a Dodik ne bi postojao da nije njega”, ocjenjuje Korać.


Izvorni članak: Što Vučić izvodi s Kosovom? “Njegovo kompromisno rješenje je podjela Kosova”