Čerkez: Nećemo tjerati ljude da se cijepe

Kaže da je jako teško reći kada prestaje korona kriza.

“Predviđanja su da ćemo sigurno još godinu, dvije dana biti u koroni. Očekuje se da to bude nekako slabljenje, s obzirom na procenat imunizacije u Europi. Ali ako mi budemo nastavili i ako mi budemo imali jako slab odaziv imunizaciji, to bi moglo sigurno značajno produžiti cijeli period korone i normalizaciju života.”

Navodi da su predviđanja do sada bila prilično točna.

“Kad govorimo i o ulasku u val i situaciji koja će se dešavati. Međutim sada je to činjenica malo teže prognozirati jer u ovom trenutku još uvijek imamo jako veliki broj neimuniziranih. Današnji podatak nam govori da je 21% stanovništva primilo najmanje jedno cjepivo. Mi računamo još nekih 7-10% koji su u inozemstvu cijepilo. To znači da je negdje 30-ak posto stanovništva tek cijepljeno. Ako to usporedite s jednom Danskom koja potpuno ukida mjere, Izraelom, Francuskom, dakle gdje imamo stupanj imunizacije 90%, onda vam je jasno o čemu govorim.”

O trenutnoj epidemiološkoj situaciji i stanju u bolnicama Čerkez kaže da je prilično ozbiljno, samo što mi to ležerno doživljavamo i ležerno se ponašamo.

“Ako kažem da je samo u proteklom tjednu 49 ljudi umrlo od korone to je već jedan pokazatelj koji je zabrinjavajući. A tjedan prije smo imali svega 18 ljudi koji su umrli. I da imamo porast i na respiratorima za 40%, znači danas imamo 28 osoba na respiratoru. Evidentno je da još uvijek većina ljudi koji su u bolnici, preko 70%, su ljudi koji nisu cijepljeni. Ono što nas može zabrinuti je da je 86% ljudi koji su umrli u protekloj godini zbog covida imali preko 60 godina. A upravo kod te treće dobi imamo negdje oko 30% svega cijepljenih. To znači da bi mogli očekivati visoku smrtnost, pogotovo zato što obolijevaju značajno mlađi ljudi koji prenose bolest vrlo jednostavno na svoje obitelji. To je ono što sigurno zabrinjava. Zato bi bilo jako važno, mi ne tjeramo nikoga, svako je odgovoran za svoje zdravlje, ali trebao bi biti malo odgovoran i za zdravlje drugih i praktično cijepljenje je jedini proces koji nam omogućava da nemamo onu najtežu sliku. Dakle, cijepljenje nam, sa sigurnošću možemo reći, spašava život. Cijepljenje nije samo zaštita zdravlja , cijepljenje je pitanje spašavanja života.”

Nema razloga da se ne rade obdukcije

Na pitanje da li se rade obdukcije ljudi koji su bili pozitivni na korona virus, Čerkez odgovara: “O tome vam ne mogu sada ovog trenutka reći, ali koliko znam radile su se obdukcije određene na klinikama gdje smo imali smrtne slučajeve tijekom covida. Znate da je u jednom trenutku bilo dileme kako raditi, da li raditi. Koliko znam nakon toga su obdukcije uspostavljene i određeni broj obdukcija se radio. Iako je bila preporuka da se ne radi. Ali s obzirom da radimo operacije, i uradili smo određeni broj operacija ljudi koji su imali covid, rade se i porodi i nema razloga da se obdukcije ne rade.”

Ističe da su se, od početka pandemije do početka ove godine, uglavnom koristile razne dobre prakse kada je riječ o liječenju pacijenata.

“Mnogi klinički centri, mnoge bolnice u svijetu su pokušavale da pronađu najbolje rješenje za liječenje covida. Te dobre prakse su se uveliko upotrebljavale i kod nas. Nedavno smo završili izradu i jednog vodiča koji nije obavezan, on i dalje ostavlja struci da koristi i svoje dalje dobre prakse. Međutim taj vodič je baziran na medicini baziranoj na dokazima, baziran je na onome što se u svijetu kroz nauku pokazalo da je jako dobro u liječenju covida i na neki način, sada i naši ljekari, nakon duže vremena, imaju mogućnost da liječe po tom protokolu. Važno je reći da protokol nije sigurno mogao biti ranije napravljen jer treba vremena za ozbiljna istraživanja. Mi imamo dobre prakse u bolnici koje su se primjenjivale i možemo reći da su to uglavnom slične prakse bile. Tu su vrlo male modifikacije između klinika. Sigurno su bilježili, pratili i imaju mogućnost da sami vide u čemu su greške bile ili eventualno šta nije doprinijelo boljem zdravlju stanovništva, odnosno boljem liječenju. Činjenica je da, kad imate velike prilive, onda sve to postaje kompliciranije. Jako je bitno da cijelo vrijeme imate dostupnog kiseonika i svega. Zato je za nas najvažniji parametar u liječenju i svemu je da osiguramo da nemamo veliki priliv u bolnicama, da bi se tamo mogla pružiti kvalitetna usluga. Problem delta soja je što se on širi značajno brže, čak 50% brže u odnosu na prethodni soj. To znači da, praktično, imamo ubrzano širenje što je potencijal da imate sve više zaraženih ljudi.”

Građani često sami sebi propisuju terapije i lijekove

Čerkez navodi da građani u BiH često sami sebi propisuju terapije i lijekove.

“Imali smo slučajeve kada smo praktično sami sebi određivali, kad smo preko interneta mnogi prenosili svoj protokol liječenja koji su zatim primjenjivali njihovi prijatelji ili oni koji to čitaju. To je jedan veliki problem bio. Za nas je bio veliki problem zato što je terapija davana na svoju ruku jako često i na kraju to kasno dolaženje u bolnice, odnosno kasni prijem u bolnicu je imao sigurno negativne posljedice po daljnje liječenje jer kad dođete već u krajnjoj fazi, a vi ste dotle upotrebljavali određene terapije nadajući se sve do zadnjeg trenutka da ćete biti bolje, to je definitivno problematično. Ja se nadam da toga neće više biti, naučili smo jako mnogo toga.”

Na pitanje tko garantira za cjepiva, odgovara: “Sve se to prima na određenu vlastitu odgovornost. Znate da i lijek kad uzimate uvijek postoji nus pojava i mogućnost nus pojave. Cijeli svijet je u istom programu. Dakle, ništa manje različito nije kod nas nego u drugim zemljama. Preuzima svako svoju odgovornost. Cjepiva su provjerene, one su i učinkovite. To se pokazalo kroz sam proces registriranja. Često ljudi pitaju kako su tako brzo cjepiva stigle. Zato što su u njihovu proizvodnju, odnosno testiranje i sve ono što jedan proces proizvodnje cjepiva podrazumijeva, u kratkom periodu uložena jako velika sredstva koja su se ranije ulagala u nekih 6-10 godina. Sada je taj međunarodni interes da se spasi život čovjekov prevladao, data su velika sredstva, urađene su stvari ubrzano. Te vakcine su kasnije prošle i prvu i drugu i treću fazu testiranja, kasnije je i agencija za lijekove, kako američka, tako i europska, dala svoju suglasnost na upotrebu tih cjepiva, kao što su i naše agencije to potvrdile. Prema tome, te se vakcine mogu smatrati učinkovite. Svaka vakcina može imati nus pojava. Mi uglavnom imamo vrlo blage nus pojave, to su one očekivane – crvenilo, glavobolja, temperatura u nekih par dana po prijemu. Nismo imali još smrtnih slučajeva, nismo imali ništa negativno što bi mogli reći za ovo vrijeme, tako da, ako govorimo o ovome dosadašnjem procesu, mislim da građani mogu biti mirni. I ono što vidimo u svjetskoj statistici je da je taj broj minimalan. Da je veća mogućnost da vas zgazi auto nego da dođete u situaciju da završite loše nakon prijema cjepiva. U krajnjem slučaju, procenat imunizacije u svijetu vam govori o tome.”

Pfizer će se morati obnavljati nakon 6-8 mjeseci

Čerkez pojašnjava da proizvođač AstraZeneca ne kaže da je revakcinacija poslije šest tjedana, nego od 4 do 12 tjedana.

“Ovdje se radi revakcinacija nakon šest tjedana, koliko znam sad je preporuka. Činjenica je da se može raditi od 4 do 12, po uputstvu proizvođača i to dovoljno govori da se ne radi ništa mimo protokola. To je urađeno zato što ubrzano ulazimo u četvrti val i da skratimo taj period, da što više ljudi bude cijepljeno. Vidjeli ste da veliki broj ljudi koji je cijepljen AstraZenecom u ovom periodu je već nakon šest tjedana ponovo cijepljen i da tu nema nikakvih problema. S tim da, s AstraZenecom još uvijek se ne govori o revakcinaciji, za razliku od Pfizera gdje je očigledno da će biti revakcinacija i to sigurno nakon 6-8 mjeseci će se morati obnavljati. Postoje zemlje koje već primaju polako i četvrtu dozu. I cjepiva za gripu se svake godine primaju. Mi smo svi očekivali da će to biti na godišnjem nivou ta revakcinacija. Za sada se pokazuje da se to treba raditi na 6 do 8 mjeseci za Pfizer. Još uvijek AstraZeneca pokazuje izuzetno dobar imunitet i za sada nema nikakvih preporuka. U isto vrijeme, činjenica je da će se u međuvremenu i cjepiva modificirati. Kako nam stižu nova cjepiva, one će imati sigurno taj jedan svoj upgrade i prilagođavanje i novim virusima, tako da očekujemo da će to vremenom dostići ovu očekivanu fazu revakcinacije.”

Ističe da nema potrebe da se ljudi prisiljavaju na cjepivo.

“Ljudi trebaju sami da odluče i to je njihova odgovornost. Cjepivo je jedini spas od smrtnog ishoda. Kad budu brojke rasle, to nam govori da situacija nije nimalo dobra, dakle da je već vrlo ozbiljna ako govorimo po mortalitetu. To nas upozorava da je vrijeme da se svi cijepimo i to da uradimo što prije. Opcije svugdje u svijetu postoje. Da li ćete imati cjepivo, možete imati test, PCR ili antigenski, ne stariji od 72 sata ili da ste zadnjih šest mjeseci prebolovali. Testovi skoro nigdje više nisu besplatni. Država je osigurala cjepivo kao mogućnost. Ukoliko vi ne želite imate i opciju B. Međutim, još uvijek kod nas ne važe te mjere. U naredbi mi imamo jedan dio koji govori da, ukoliko idemo iznad onih propisanih brojeva, iznad broja 100 u zatvorenim prostorima, u takvim slučajevima možete insistirati. To je jako uspješno funkcioniralo za vrijeme Sarajevo Film Festivala i na nekim utakmicama. To nije restriktivna mjera jer ona omogućava rad mnogima kojima je on sada zabranjen. Mogle bi omogućiti vraćanje normalnom životu, a na neki način privredi osigurati sigurnost.”

Covid potvrde se moraju riješiti na državnom nivou

O covid putovnicama i potvrdama o cijepljenju Čerkez kaže da je sustavu Federaciji decentraliziran.

“Na jednoj sjednici smo donijeli odluku da se svaka županija potrudi da osigura te potvrde koje se sadržavati bar kod i sve ostalo. Moram reći da FBiH, odnosno Ministarstvo zdravlja je davno dalo suglasnost i insistiralo da se od strane IDEEA-e koja izdaje putovnice, da se proizvede jedan takav dokument na državnom nivou i da on služi kao sredstvo za međunarodna putovanja. Moramo voditi računa, bez obzira županija, Federacija, ipak država ima jedini međunarodno-pravni subjektivitet i normalno je da država izdaje takve dokumente za međunarodna putovanja. Dakle, to je jedna potvrda koju morate imati. Mi nismo tu našli suglasnost kolega iz Republike Srpske. Međutim, jako je bitno da ne rješavamo situacije da ako neko neće, najlakše je odlučiti da nećemo uopće to raditi. Dva i po milijuna stanovnika je izrazilo potrebu za takvim dokumentom i dalo suglasnost da to ide na taj način. Mi očekujemo da će Federalna vlada nastaviti kontakte s državnim nivoom i da će ovim stanovnicima BiH omogućiti takvu jednu dozvolu, odnosno takav jedan dokument sa bar kodom da mogu putovati.”


Izvorni članak: Čerkez: Nećemo tjerati ljude da se cijepe