Stranke iz RS-a čekaju dogovor stranaka iz Federacije o Izbornom zakonu BiH

Za tri mjeseca koliko traju novi pregovori o izmjenama Ustava i Izbornog zakona Bosni i Hercegovini (BiH) političke stranke u toj zemlji do sad su se složile tek da će se članovi Predsjedništva BiH nastaviti izravno birati na izborima.

Prema Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, “Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH (FBiH)” i “Srbin iz entiteta Republika Srpska (RS)”.

Stranke s bošnjačkim i građanskim predznakom predložile su da se iz Ustava BiH i Izbornog zakona BiH brišu nacionalne odrednice članova Predsjedništva BiH.

Stranke iz Republike Srpske (RS) nemaju problem s tim prijedlogom, budući da su male šanse da član državnog Predsjedništva izabran iz ovog entiteta kao jedne izborne jedinice ne bi bio iz neke od srpskih nacionalnih stranaka, naprimjer socijaldemokratske.

Stranke s hrvatskim predznakom u drugom entitetu Federaciji BiH traže rješenje kojim bi se jamčilo da će jedan od izabranih članova Predsjedništva BiH biti izabran većinom glasova isključivo Hrvata.

Aktuelnog člana Predsjedništva BiH hrvatske nacionalnosti Željka Komšića stranke okupljene u krovnoj političkoj organizaciji Hrvata Hrvatskom narodnom saboru (HNS) ne smatraju “legitimnim”. Tvrde da je tri puta – 2006., 2010. i 2018. godine – izabran glasovima Bošnjaka u sredinama u Federaciji BiH gdje su Bošnjaci po popisu većina.

Osim u Predsjedništvu BiH, na “legitimnom predstavljanju” stranke HNS-a inzistiraju i kod neizravnog izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH, a odatle i delegata u Dom naroda državnog parlamenta.

Sastav ova dva zakonodavna tijela ključan je potom kod imenovanja predsjednika i Vlade FBiH, te Vijeća ministara BiH kao državne izvršne vlasti, ali i pri donošenju zakona. Ovlasti se dalje protežu i na izbor pravosudnih pozicija, recimo sudaca ustavnih sudova BiH i FBiH.

Šta predlažu Bošnjaci, a šta Hrvati?
“Što se tiče načina izbora članova Predsjedništva BiH, jedna varijanta je indirektan izbor u Parlamentarnoj skupštini BiH, na što ne pristaju iz RS-a i od njega se odustalo. Drugi način je direktan izbor“, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Alma Čolo, zastupnica Stranke demokratske akcije (SDA) u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Predstavnici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, navodi dalje Čolo, „imaju neke specijalne želje kad je u pitanju neposredan izbor i logično je da oni ponude prijedlog“.

„Mi to nismo dalje razrađivali. Hrvati neka predlože demokratsko rješenje. Njihova dva dosadašnja prijedloga vode u daljnje podjele”, kazala je Čolo, inače članica i predsjedavajuća Međuresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH.

Čolo je pojasnila da je SDA konkretno predložila da se ukloni nacionalna odrednica iz Ustava BiH po kojima se u Predsjedništvo BiH biraju “Bošnjak i Hrvat iz entiteta FBiH” i “Srbin iz entiteta RS”, te da se zamijeni formulacijom da se biraju “dva člana” iz FBiH i “jedan” iz RS-a. Dodatni amandman SDA na Ustav BiH je da dva člana Predsjedništva BiH ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda (što su prema Ustavu Srbi, Bošnjaci i Hrvati), kao ni dvoje iz reda Ostalih (ustavna kategorija predviđena također za izjašnjavanje o nacionalnosti, op.a).

“SDA nije ponudila rješenje koje će zadovoljiti i presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga i Ustavnog suda BiH”, kazao je s druge strane za RSE Josip Merdžo, član pregovaračkog tima i glavni tajnik HNS-a BiH koji predvodi Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH.

“Mi smo ponudili dva prijedloga koji ispunjavaju sve uvjete i presude. Oba su odbacili i etiketirali ih bez utemeljenja i argumenata. Bošnjačka strana ne pokazuje spremnost da se presuda Ustavnog suda BiH (u predmetu Ljubić) provede”, kazao je Merdžo.

Što se tiče izbora članova Predsjedništva BiH, stranke okupljene u HNS predlažu podjelu FBiH na tri izborna područja. Područje A bile bi općine u kojima po popisu 2013. živi više od 2/3 Bošnjaka, područje B ono u kojem živi više od 2/3 Hrvata, a sve ostale izborne jedinice bile bi izborno područje C.

Jedan član Predsjedništva BiH (Bošnjak) bio bi onaj koji je osvojio više glasova u A i C području nego u području B i C. Drugi član (Hrvat) bio bi onaj koji je dobio više glasova u područjima B i C nego u područjima A i C. Kandidati bi mogli biti svi.

Socijaldemokrate: Diskriminatorski prijedlog
Saša Magazinović, zastupnik opozicijske Socijaldemokratske partije (SDP) BiH u PS BiH te član Međuresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva, za RSE je ocijenio da je prijedlog HDZ-a BiH “diskriminatorski”, ali i da je riječ samo o “probnim balonima”, a ne nekom ozbiljnom prijedlogu.

“To je krajnja pregovaračka pozicija koju bi oni kasnije malo ublažili i rekli da su pristali na kompromis, a ustvari su dobili ono što ustvari hoće, a to je da se diskriminatorskim metodama garantuje izbor Dragana Čovića (predsjednika HDZ-a BiH, op.a.) u Predsjedništvo BiH”, kazao je Magazinović.

HDZ BiH, tvrdi dalje Magazinović, “ide toliko daleko da kažu da se neko ko nije Hrvat ili Bošnjak u Federaciji BiH može kandidovati, ali da se izjasni hoće li biti hrvatski ili bošnjački član Predsjedništva BiH”.

“Ja kao Srbin iz Federacije BiH ne mogu biti kandidat za člana Predsjedništva BiH, niti biti delegiran u državni Dom naroda. Po prijedlogu HDZ-a BiH trebao bih faktički promijeniti svoj identitet i biti Bošnjak ili Hrvat”, kazao je Magazinović.

Stav stranaka iz Republike Srpske
Nenad Stevandić, zastupnik u PS BiH i član Međuresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH, kazao je za RSE da je pitanje izmjena Ustava BiH i Izbornog zakona “stvar Bošnjaka i Hrvata u FBiH i nema potrebe da se mi iz RS-a miješamo u taj sukob”.

“Hrvati traže da im se osigura izbor legitimnog hrvatskog člana Predsjedništva BiH i mi to podržavamo. I Bošnjacima i Srbima se može desiti da im neko izabere predstavnike, a to nije korektno i to se treba zakonski riješiti”, kazao je on za RSE.

Stranke iz RS-a će, prema njegovim riječima, dati podršku ako procijene da postoji ozbiljna namjera da se izmijenimo Izborni zakon BiH, što se tiče tehničkih stvari kojima se povećava sigurnost izbora, brzina rezultata i smanjenje manipulacija.

Stevandić kaže kako su stranke iz tog bosanskohercegovačkog entiteta, spremne da se ustavno definira da se umjesto “jednog Srbina” iz RS-a u Predsjedništvo BiH bira “jedan član” Predsjedništva BiH.

Drugi prijedlog je da predsjednik RS-a, koji se izravno bira na izborima, bude i član Predsjedništva BiH, no obje mogućnosti bošnjačke stranke su odbacile.

“Predsjednik RS-a je institucija koja postoji u skladu s entitetskim ustavom, a ne Ustavom BiH. Ta dvojnost ne bi bila u skladu s Ustavom BiH. Mijenjati Ustav BiH kako bi se išlo u tom pravcu nije potrebno”, ocijenila je Alma Čolo, zastupnica SDA.

Kako je, naglasio je Stevandić, stranke iz RS-a još nisu donijele odluku hoće li sudjelovati u daljnjem radu parlamentarne komisije koja se bavi izmjenama izbornog zakona, a nakon odluke bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka da nametne izmjene Krivičnog zakona kojima se kriminalizira negiranje genocida.

Budući da je po popisu stanovništva 2013. u RS živi 81,5 posto Srba, 14 posto Bošnjaka te 2,4 posto Hrvata, nacionalnost budućeg člana Predsjedništva iz RS-a je (skoro) neupitna. Stranke iz RS-a su uz to predlagale i da se član Predsjedništva iz tog entiteta bira direktno na izborima, a dva člana iz FBiH indirektno u tom entitetu.

U Federaciji BiH, koja je kod izbora članova Predsjedništva BiH također jedna izborna jedinica, situacija je kompliciranija. U tom entitetu, prema zadnjem popisu, živi 70,4 posto Bošnjaka, Hrvata je 22,4, a Srba 3,6 posto.

Hrvatske stranke navode da su, ako bi se birala “dva člana”, bez nacionalne odrednice, zbog brojnosti bošnjačkog biračkog tijela dva-tri puta manje šanse da bi jedan od njih bio Hrvat.

“HDZ BiH želi garanciju da će jedan član Predsjedništva BiH biti izabran od strane dominantno hrvatskog naroda u BiH, s obzirom da centralni birački spisak ne sadrži odrednicu nacionalnosti. Dva modela koja su predložili za ono što oni nazivaju ‘legitimnim predstavljanjem’, po nama su diskriminatorna. Drugi prijedlog da se birački spiskovi podijele na hrvatske i bošnjačke vodi u daljnje podjele”, smatra Čolo.

Ključ vlasti u domovima naroda
Međutim, drugo važnije pitanje, koje se također pokušava riješiti kroz pregovore o izmjenama Ustava i Izbornog zakona BiH, je delegiranje izaslanika u domovima naroda na državnom i nivou FBiH, a koji su ravnopravni zastupničkim domovima.

Budući da su Bošnjaci većina u FBiH, te prema tome imaju i većinu u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, strankama s hrvatskim predznakom je način izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH “pitanje opstanka”.

Trenutno se po pet izaslanika u klubove Bošnjaka i Hrvata u državnom Domu naroda PS BiH delegira glasanjem u Domu naroda Parlamenta FBiH, dok se pet izaslanika u Klubu Srba delegira glasanjem u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Da bi se imenovalo Vijeće ministara BiH ili donijeli neki zakon ili odluka, osim proste većine 42 zastupnika i glasova većine od 14 zastupnika iz RS-a i 28 iz FBiH, potrebno je da za nju glasaju po tri Bošnjaka, Hrvata i Srbina u Domu naroda PS BiH. Ostalih naroda u gornjem državnom domu nema.

U Dom naroda Parlamenta FBiH delegira se pak po 17 Bošnjaka, Hrvata, Srba te sedam Ostalih glasanjem u skupštinama deset kantona. Ti delegati su istovremeno i zastupnici u kantonalnim skupštinama.

Predstavnici hrvatskih stranaka tvrde da bošnjački zastupnici po važećim propisima mogu izabrati šest hrvatskih delegata iz skupština pet kantona u kojima su Bošnjaci većina, te traže da se to novim rješenjima Izbornog zakona BiH onemogući.

Ustavni sud BiH poništio je 2016. dio Izbornog zakona BiH koji se tiče dodjele mandata u Domu naroda Parlamenta FBiH, a po apelaciji Bože Ljubića, bivšeg zastupnika i ministra.

Primjer koji je naveden kao suština njegove apelacije je da ne može biti delegiran isti broj hrvatskih izaslanika (jedan) iz Skupštine Bosansko-podrinjskog kantona na istoku BiH, gdje po popisu 2013. živi dvadesetak Hrvata i hrvatskih izaslanika (jedan) iz Skupštine Posavskog kantona na sjeveru BiH gdje ih živi oko 36.000.

Budući da je dio Izbornog zakona BiH poništen, Centralna izborna komisija BiH je nakon općih izbora morala posebnom odlukom, koja je završila i na Ustavnom sudu BiH, dodijeliti mandate.

“Jasno je da bošnjačka strana ne pokazuje nikakvu spremnost da se, prije svega, presuda ‘Ljubić’ implementira. Ne može se očekivati da se ucjenjivanjem hrvatska strana natjera da popusti kako bi se provela odluka Ustavnog suda BiH. Ona se, kao i odluke suda u Strasbourgu, mora provesti bez ikakve trgovine”, smatra Josip Merdžo, jedan od pregovarača ispred Hrvatskoga narodnog sabora.

Ovlasti domova naroda i Predsjedništva BiH
Da bi se imenovala Vlada FBiH ili donijeli neki zakon ili odluka, potrebno je da u Domu naroda FBiH za to glasa trećina od 17 zastupnika iz svakog kluba naroda. Do 2000. godine kad je OHR nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH, za odluku je bila potrebna natpolovična većina u svakom klubu.

Alma Čolo, zastupnica SDA, pojasnila je kako je prijedlog SDA reduciranje nadležnosti domova naroda i to na način da se dogovori “katalog pitanja vitalnog nacionalnog interesa” koji bi se taksativno naveo u Ustavu BiH, odnosno Ustavu FBiH.

U tom slučaju domovi naroda ne bi bili zakonodavni domovi, a Dom naroda FBiH bio bi izjednačen Vijeću naroda Narodne skupštine RS-a. Predstavnici srpskih, a posebno hrvatskih stranaka u BiH takvu ideju odbacuju.

“Implementacija presuda suda u Strasbourgu i Ustavnog suda BiH se ne dotiču pitanja nadležnosti domova naroda. U to ne mislimo ulaziti. Te nadležnosti ostaju onakve kakve su predviđene ustavima BiH i FBiH”, izričit je Josip Merdžo.

Što se tiče Predsjedništva BiH, njegove nadležnosti ograničene su na vođenje vanjske politike, imenovanje ambasadora, predlaganje državnog budžeta, zaključivanje međunarodnih ugovora te predstavljanje u međunarodnim institucijama čiji je BiH član. Predsjedništvo odluke donosi konsenzusom.

Međutim, u slučaju preglasavanja, srpski član se obraća Narodnoj skupštini RS-a. Ukoliko entitetska skupština odbaci tu odluku, ona je nevažeća.

Bošnjački ili hrvatski član Predsjedništva BiH se u slučaju preglasavanja obraćaju Klubu Bošnjaka, odnosno Klubu Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH, gdje se ponovno vidi važnost gornjeg doma i ko ima većinu delegata. Ako ga njegov klub podrži, odluka Predsjedništva BiH je nevažeća.

Dvadeset šest godina čekanja
Jevreji, Romi i drugi “nekonstitutivni narodi” u BiH, kao i oni građani koji se ne žele nacionalno izjasniti, od potpisivanja Daytonskoga mirovnog sporazuma i završetka rata 1995. godine čekaju mogućnost kandidiranja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda BiH, gornjem domu državnog zakonodavnog tijela, u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.

Značajan dio ova tri “konstitutivna naroda” također tih 26 godina čeka tu mogućnost. Naime, ni Bošnjaci i Hrvati iz RS-a kao ni Srbi iz FBiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije. Evropski sud za ljudska prava sa svim spomenutim građanima BiH od 22. decembra 2009. čeka provođenje svoje presude u predmetu

Ustav BiH navodi da se Predsjedništvo BiH sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije BiH, i jednog Srbina, koji se bira neposredno s teritorije Republike Srpske.

Presudama su ove odredbe Ustava BiH, i sukladno tome i odredbe Izbornog zakona BiH, proglašene diskriminatornim i suprotnim Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, također integriranoj u Ustav BiH.

Izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH čeka i Evropska komisija, koja je to postavila kao jedan od 14 uvjeta koje BiH mora ispuniti kako bi postala kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, prenosi RSE.


Izvorni članak: Stranke iz RS-a čekaju dogovor stranaka iz Federacije o Izbornom zakonu BiH