Upoznajte mladog naučnika i našeg sugrađanina, Nermina Đuzića

Portal Mojinfo.ba uradio je intervju sa mladim bosanskohercegovačkim inovatorom, poduzetnikom i naučnikom, Lukavčaninom Nerminom Đuzićem.

Nermin je tokom tekuće 2020. godine magistrirao, te stekao zvanje magistra genetike i bioinžinjeringa. Pored ovog priznanja, Nermin je aktivan u mnogim naučnim krugovima, ali i kao volonter.

Rođen u Tuzli 1996. godine, a odrastao je u Lukavcu. Tokom svog osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja zainteresovao se za biologiju, hemiju i pisanje.

Sve ovo je dovelo do toga da upiše Međunarodni Univerzitet Burč u Sarajevu (International Burch University).

Želja za izučavanjem genetike

1. Kako se javila želja za izučavanjem genetike?

Od malena me privlačila genetika i nasljedne bolesti, te sam želio istražiti način kako se čovjek može “nositi” sa vlastitom genetikom.

Također, još u srednjoj školi se javila ljubav prema prirodnim naukama poput biologije i hemije te sam se u tim oblastima i takmičio.

I onda upisujem Genetiku i Bioinžinjering na Internacionalnom Burč Univerzitetu 2015. godine, i tu ta ljubav dobiva nove dimenzije.

2. Šta te motiviše da se dalje obrazuješ i usavršavaš?

Kao osoba sam uvijek bio ambiciozan, pun elana, energije i entuzijazma za ostvarivanjem novih ciljeva.

U mojoj prirodi je da se uvijek trudim, vrebam visoke ciljeve i poduhvate i najveća motivacija mi jeste moja porodica, te bliski i dragi ljudi koji me bodre na tom putu uspjehu, ali i svi mladi ljudi u našoj zemlji koji ostvaruju izvanredne rezultate.

Smatram da svaki čovjek uvijek ima prostora da radi na sebe, usavršava se i dodatno educira.

Naučne konferencije

3. Na koje radove i uspjehe si ponosan?

Ponosan sam na mnogo toga u životu, ali naravno i zahvalan Allahu koji me vodio putevima uspjeha.

Izdvojio bih svoju prvu naučnu konferenciju na koju sam otišao 2017. godine u Zagrebu, a ubrzo zatim i svoj prvi naučni rad koji sam koji sam napisao i objavio i indexiranom žurnalu svega par mjeseci kasnije.

Taj isti rad danas broji preko 30 hiljada pregleda na internetu. Također bih izdvojio i prvu konferenciju koju sam organizirao lično sa svojim prijateljima, kolegama i porodicom prošle godine u svom Lukavcu.

Plemenit cilj

4. Šta ti je ostalo u pamćenju prilikom organizacije konferencije u Lukavcu?

Organizovanje naučne konferencije u mom Lukavcu zahtijevalo je zaista mnogo truda, odricanja, napora i posvećenosti, ali sam na kraju shvatio da sve ono što uložimo, isplati se prije ili kasnije.

To je jedno posebno iskustvo, koje me naučilo da se zaista mnogo toga može postići kad se mladi ljude udruže sa zajedničkim plemenitim ciljem.

Naučni radovi

5. Možeš li nam navesti teme nekih članaka koje si pisao?

U svom prvom naučnom radu pisao sam o automatskom sistemu zalijevanja biljaka, kako ga napraviti na jefitn način, te o njegovim brojnim beneficijama za čovjeka i poljoprivredu.

Zatim sam pisao članak o razvoju mikrobiološkog inkubatora uz pomoć elektronike.

U sklopu svog diplomskog rada sam sa kolegama razvio softver za klasifikaciju bakterija na određene kategorije, te o tome pisao članak, a nedavno sam u sklopu istraživanja za magistarski rad objavio članak koji sumira frekvencije mutacija koje uzrokuju nasljednu trombofiliju unutar bosanskohercegovačke populacije.

Vjerujte u vlastite mogućnosti

6. Koja iskustva bi posebno želio da podijeliš i preneseš na druge?

Svaka konferencija na kojoj sam prisustvao, svaki naučni rad kojeg sam objavio su posebna iskustva, ali je opet nekako posebno iskustvo bilo završiti dodiplomski studij prije dvije godine, a prije dvije sedmice i magistarski.

To je ono što želim podijeliti s drugima, naročito mladim ljudima, jer oni trebaju da znaju da uz konstantan rad i trud mogu daleko dogurati, samo je potrebno da vjeruju u vlastite mogućnosti.

Instrukcije iz hemije i genetike

7. Na koji način želiš da primijeniš stečeno znanje?

S obzirom da u jednom hadisu stoji da “Najbolji među ljudima su oni koji najviše koriste drugima”, ja bih bio sretan ako moje znanje iz oblasti nauke može na bilo koji način koristiti drugim mladim ljudima.

Već radim na tome da iza sebe ostavim što više naučnih radova, kako bih pomogao drugim kolegama u svojoj struci koji se zanimaju za istu oblast.

Također volim prenositi znanje preko instrukcija iz hemije i genetike, te tako pripremati mlađe naraštaje za takmičenja ili pak studij koji upisuju.

Dalje školovanje

8. Da li postoje mogućnosti i želja da završiš doktorske studije izvan Bosne i Hercegovine?

Naravno da postoji ta želja, ali je ona nažalost trenutno malo splasnula s obzirom na cjelokupnu epidemiološku situaciju u svijetu.

Zbog toga sam zasad odlučio okušati se na doktorskom studiju u BiH, ali ostaje želja i plan da u budućnosti nekad specijaliziram oblast genetičkog savjetovanja, te se vratim u našu zemlju da primjenim stečeno iskustvo.

9. Poruči mladima koliko je bitna praksa i usavršavanje tokom i poslije studija?

Praksa tokom i poslije studija je jako bitna ukoliko želimo napredovati u nauci, jer često znanje koje dobijemo putem formalnog obrazovanja nije dovoljno da nas osposobi za tržište rada.

Često radeći stručnu praksu steknemo potrebno znanje i vještine neophodne za dalji rad i usavršavanje. (mojinfo.ba)


{$excerpt:n}