Veterani rata u BiH neumorno grade društvo mira: Mladima iz ličnog iskustva govorimo o besmislu rata

U ratu su se gledali preko nišana, a danas zajedno rade na izgradnji mira i pomirenja u Bosni i Hercegovini. Otvoreno govore o svojim iskustvima i ruše predrasude među mladima. Oni su veterani iz tri vojske koje su ratovale u BiH od 1992. do 1995. godine u misiji života.

Program “Konstruktivna upotreba veteranskog iskustva” osmislio je Centar za ratnu traumu iz Novog Sada, a Udruženje “Pravi požar” ga realizuje na području Bosne i Hercegovine kroz dijalog nazvan “Veterani i mladi”. Udruženje trenutno okuplja više od 30 veterana iz tri vojske: Vojske Republike Srpske, Armije RBiH i Hrvatskog vijeća obrane (HVO).
Samo u avgustu ove godine održali su šest radionica i to u Goraždu, Trebinju, te po dvije u Bratuncu i Bihaću. U narednoj godini plan im je održati još 44.

“U krugu porodice o ovim temama se sa mladima veoma malo govori. To je nešto o čemu roditelji ne pričaju, a i kada govore, onda je narativ sasvim drugačiji u odnosu na radionice koje organizujemo”, ističe Spasoje Kulaga, osnivač Udruženja “Pravi požar” iz Dervente, i sam ratni veteran.

Kada je riječ o pričama u društvu, one su uvijek pozitivne prema sredini iz kojih mladi dolaze i nacionalnoj grupi kojoj pripadaju, dok se o drugima govori u negativnom kontekstu.

Veterani kroz dijaloške radionice, kojima moderira stručna osoba, psiholog/inja ili edukovani/a aktivist/kinja sa iskustvom, otvaraju teme kojima kroz svoja različita životna iskustva nastoje srušiti predrasude prema “onima sa druge strane”, izgraditi kritički odnos prema ratu i skorijoj ratnoj prošlosti, upotrijebiti veteranska iskustva s ciljem prevencije nasilja među mladima, ali i dati kredibilitet veteranima u društvu i u očima mladih. Jedan od osnovnih ciljeva im je i dekonstruisati pojam rata kao “zanimljivog i zabavnog iskustva” te raditi na razumijevanju ratne traume i njenih posljedica na pojedinca/ku, porodicu i cijelo društvo.

“Za mlade aktiviste/kinje, mlade ljude u BiH, smatramo da je važno da čuju iskustva običnih malih ljudi koji imaju svoje istorije. Da čuju kako običan čovjek u pojedinim dijelovima ove zemlje prolazi tokom ratnih dejstava. Kako je tom čovjeku bilo u ratu i kakav mu je život nakon rata sa svim posljedicama koje nosi”, objašnjavaju organizatori koji se ovim aktivnostima bave još od 2011. godine i dosad su realizovali oko 80 radionica širom Bosne i Hercegovine. Počeli su u Derventi, a zatim u Tesliću, Doboju, Banjoj Luci, Brodu, Bijeljini, Sarajevu, Bihaću, Mostaru, Brčkom, Gornjem Vakufu, Prijedoru, prenosi byka.


{$excerpt:n}