Građani iz straha ne troše, država mora da podstakne potrošnju

Na transakcionim računima u Bosni i Hercegovini, zaključno sa junom ove godine, bilo je 372 miliona KM više nego u istom periodu prošle godine, što znači da su građani manje trošili, što je za ekonomiste normalno jer svaka kriza rađa strah i neizvjesnost, pa tako i ova, koja je prouzrokovana pandemijom virusa korona.

Kada je riječ o ukupnim i dugoročnim depozitima, tu je situacija malo drugačija s obzirom na to da su, prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, zaključno sa junom ove godine, oni manji za 64 miliona KM nego što su bili zaključno sa junom prošle godine, ali i tu ekonomisti imaju objašnjenje pravdajući to takođe strahom s obzirom na to da građani ne žele da oročavaju svoj novac na duži period jer ne znaju kako će se kriza odvijati i koliko će trajati.

“Informacija da transakcioni depoziti rastu, a dugoročni depoziti stagniraju je refleksija stanja krize izazvane virusom korona i stanja svijesti građana. Iako je na pojedinačnom nivou možda i racionalno u uslovima moguće recesije štedjeti, na kolektivnom nivou to je recept za produbljivanje krize i recesije”, rekao je za “Nezavisne” ekonomista Saša Stevanović.

On naglašava da su informacije o rastu transakcionih depozita poziv za poruke koje će povećati potrošnju, umanjiti strah i neizvjesnost jer u suprotnom će se generisati lanac nelikvidnosti, uvećati strah, neizvjesnost i budući problemi.

Takođe naglašava da depoziti kao jedan od alternativnih oblika štednje predstavljaju najlikvidniji instrument jer društva koja nemaju razvijeno finansijsko tržište tradicionalno se oslanjaju na depozite i nekretnine kao oblik kratkoročne i dugoročne štednje i izvor budućih dohodaka i sigurnosti.

Kada je riječ o ukupnim depozitima u BiH, odnosno kada se saberu transakcioni računi, depoziti po viđenju te kratkoročni i dugoročni depoziti, prema podacima Centralne banke BiH, oni su zaključno sa junom ove godine iznosili 13,1 milijardu KM i za 416 miliona KM su veći nego što su bili zaključno sa junom 2019. godine.

Stručnjaci naglašavaju da bi jedan od osnovnih zadataka države trebalo da bude da podstakne ljude da troše, a ne da štede i gomilaju depozite, jer samo na taj način se može povećati proizvodnja, a samim tim i stvarati nova vrijednost.

“Ove godine imamo dodatni problem s potrošnjom, a u vezi je s nedolaskom gastarbajtera u većem broju. Vidjeli smo prošlog mjeseca podatke da je potrošnja opala za 30 odsto za isti period prošle godine. Domaće stanovništvo mora da živi ovdje i da troši, tako da u takvim okolnostima domaća proizovdnja će početi da pati, pogotovo zato što mi nemamo trgovinske lance koje bi plasirali domaće proizvode na strana tržišta kao što to rade Srbija i Hrvatska”, rekao je za “Nezavisne” Marko Đogo, profesor Ekonomskog fakulteta.

On naglašava da država mora da razmisli kako ljude da podstakne da troše, posebno zbog toga što gastarbajteri nisu došli, jer će se to zaista osjetiti, i to vrlo brzo, u privredi.

“Kada je nestabilnost velika, jako se cijeni likvidnost, a transakcioni depoziti i transkacioni računi omogućavaju izuzetnu likvidnost jer vi u svakom trenutku možete da potrošite taj novac”, naglasio je Đogo.

(RTV SLON)

The post Građani iz straha ne troše, država mora da podstakne potrošnju first appeared on Portal Gračanički.ba – Vijesti iz Gračanice.


{$excerpt:n}