Cvijanović: Okvirni datum za popuštanje mjera – 10. maj

“Nakon što prođu svi ovi važni datumi, mogli bismo da relaksiramo mjere koje su uvedene. Ali, sve će zavisiti od epidemiološke situacije u zemlji”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je navela da je namjera da se već od 27. aprila počne s uvođenjem određenih olakšica kada je riječ o ograničavajućim mjerama tokom pandemije virusa korona, koje će se ticati pojedinih djelatnosti i zanatskih radnji koje ne podrazumijevaju masovni kontakt, ali najvidljivije opuštanje mjera moglo bi da se očekuje 10. maja.

Kada je riječ o trenutnoj situaciji u vezi s virusom korona u Republici Srpskoj, predsjednica Srpske je rekla za “Sputnjik” da se svakodnevno prati epidemiološka situacija, a stručne službe redovno obavještavaju institucije i javnost o svemu.

“Možemo biti zadovoljni činjenicom da smo na vrijeme uveli sve mjere, da su te mjere dale efekte i da se sada nalazimo na nekoj prekretnici. Dovoljno smo brzo uspostavili i alternativne bolničke kapacitete, preduzeli sve one radnje koje su bile neophodne u slučaju da se desi veći broj oboljelih i da moramo imati angažman većeg broja zdravstvenih radnika. Pred nama je period kada se moramo pridržavati svih uputstava”, naglasila je Cvijanovićeva.

Predsjednica Srpske je pojasnila da je moguća relaksacija mjera, ali to podrazumijeva drugačiji režim rada, života i postupanja nego prije epidemije.

“Socijalna distanca ostaje jedan od prioriteta, kao i zaštita koju će pojedinci morati da nose da bi situacija bila pod kontrolom. Nadamo se da brojevi zaraženih neće porasti, da će opadati i da ćemo moći postepeno, veoma blago i polako, da se vraćamo u normalan režim”, navela je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da je Vlada Srpske, zajedno sa Koordinacionim timom koji čine najviši rukovodioci iz Republike Srpske, i kreirala određene mjere, a one su veoma ciljano usmjerene da se pomogne upravo oživljavanju privrede i da se svima onima kojima bude neophodan podsticaj, omogući da dođu do određenih sredstava i dodala da je tu i program za lokalne zajednice i njihova komunalna preduzeća koja takođe trpe štetu.

Govoreći o granama koje su najpodložnije gubicima i gdje će morati da se najviše uloži, predsjednica Republike je istakla da su, slično kao i u drugim državama, ugostiteljstvo i turizam definitivno najviše pogođene grane.

“U turizmu se ne može očekivati brzi napredak, s obzirom na to da će brojne restrikcije koje postoje na globalnom planu sigurno ostati jako dugo. To je oblast u kojoj će se morati nešto više i duže intervenisati i osmišljavati dodanti programi podrške. Ali, u suštini, sve su grane pogođene. Kompletna privreda će morati da dobije određenu podršku”, naglasila je Cvijanovićeva.

Na pitanje ko je Republici Srpskoj sve pomogao tokom borbe protiv epidemije virusa korona, predsjednica Republike je rekla da je to prvo bila Srbija, a potom Rusija.

“Mi to svakako cijenimo, to je nešto na šta smo se i oslanjali, što smo očekivali, to je samo potvrda i naših dobrih odnosa i razumijevanja. Dakle, u prvim danima kada niko nije imao jasnu sliku šta će se dešavati u budućnosti dragocjeno je to što su uradili Srbija i Rusija, bilo da je u pitanju podrška u vidu slanja materijala, ali i angažman koji imamo od Ruske Federacije koja se manifestuje kroz deiznfekciju ustanova zdravstvenih pomoći, ali i davanja stručnih savjeta. To je sjajan timski rad i zaista smo zahvalni.

Takođe smo omogućili, opet zahvaljujući našim angažmanima, da prva narudžba medicinskog materijala i svega što je potrebno u ovakvim vremenima, iz Kine stigne relativno brzo, a znamo koliko je otežano da se danas dođe do opreme i medicinskih sredstava. Dobili smo pomoć i od Mađarske, što veoma cijenimo”, naglasila je Cvijanovićeva.

Navodeći da je pomoć koju je Republika Srpska dobila od Rusije izazvala neke nesuglasice u BiH, Cvijanovićeva je rekla da u BiH bilo šta da se dešava automatski se prebacuje na politički teren i na teren nesuglasica.

“Moram reći da sam veoma nesrećna zbog reakcije koja je uslijedila od Ministarstva inostranih poslova u Savjetu ministara, bilo da je riječ o pomoći Mađarske ili Rusije. Smatram da je to bilo nepotrebno, budući da svako ko je davalac pomoći ima pravo da odredi i kome tu pomoć upućuje i na koji način je upućuje”, konstatovala je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da Sarajevo ako ne dobije ono što politički želi, onda slijede reakcije i otrovne strelice koje se upućuju na sve strane, potom na scenu stupa histerija i drama, i to je u suštini nešto što samo još više udaljava jedne od drugih u BiH.

“Sa druge strane, to pokazuje i kakva je BiH država i koliko je teško da ta zemlja funkcioniše na jedan tolerantan način u ovim komplikovanim vremenima. Nama u Republici Srpskoj nikada nije palo na pamet da osporavamo bilo koju podršku koju je dobilo Sarajevo, smatramo da je to nemoralno i da to nije u redu, ali to je realnost u kojoj živimo”, istakla je predsjednica Republike.

Kada je riječ o pomoći EU, Cvijanovićeva je rekla da su postojala određena očekivanja, ali da se to nije desilo na vrijeme, kada se očekivalo.

“Ali, postoje dogovori, pregovori i podrška u smislu snabdijevanja, dobavljanja određenih stvari koje smo naručili”, rekla je predsjednica Republike Srpske, javlja “Srna”.


{$excerpt:n}