Osim razgovora o daljim aktivnostima BiH na NATO putu, o odnosima sa Evropskom unijom, u Washingtonu se danas razgovaralo i o provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava.
Prilično jasno da će Bosna i Hercegovina u okviru svojih nastojanja za priključenje Europskoj uniji mora u narednom periodu ispuniti sve obaveze koje su propisane europskom pravnom stečevinom, a time i osigurati maksimalnu zaštitu individualnih ljudskih prava i temeljnih sloboda, jer je jednakopravnost svih građana i zaštita njihovih individualnih ljudskih prava, jedan od nezaobilaznih temelja Evropske unije.
Povezane vijesti:
Upravo Evropska konvencija je za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, utvrđena članom II/2 i II/4 Ustava Bosne i Hercegovine akt koji ima prednost u odnosu na sve domaće zakone, što svakako uključuje Izborni zakon Bosne i Hercegovine.
Ispunjavanje navedenih obaveza u kontekstu poštivanja osnovnih evropskih načela i standarda podrazumijeva provođenje četiri dosadašnje presude Europskog suda za ljudska prava iz Strassbourga u predmetima Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaku.
Politički akteri koji daju prijedloge koji su u suprotnosti s europskom pravnom stečevinom, europskim vrijednostima i normama, imaju priliku da korigiraju vlastite stavove ili, u suprotnom, da u cijelosti ponište europska nastojanja Bosne i Hercegovine vodeći se nekim drugim anticivilizacijskim politikama koje Bosnu i Hercegovinu u potpunosti udaljavaju od Evropske unije, piše “Slobodna Bosna“.
Upravo takve ideje i prijedlozi dolazilu su iz HDZ-a BiH. Ideje o takozvanom „legitimnom predstavljanju“ nisu ništa drugo nego manipulativne interpretacije odluke Ustavnog suda BiH u slučaju Božo Ljubić, o čemu u Washingtonu nije bilo ni govora.
Podsjećamo, upravo je prije par mjeseci jedan od današnjih sudionika završenih sastanaka, specijalni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan Matthew Palmer kazao je u intervjuu za ljubljanski list “Delo” kako podržava građansko uređenje zemalja ovog regiona.
“Naša vizija Zapadnog Balkana je da sve zemlje budu građanske, a ne samo vlasništvo određene etničke grupe. U BiH to bi poboljšalo osjećaj za nacionalni, državni identitet za razliku od njegove tradicionalne etničke pripadnosti”, kazao je Palmer.
{$excerpt:n}
