Tuzlanski ugostitelji dogovorili su se na nezvaničnom sastanku da od 1. marta povećaju cijenu ćevapa, bureka, pita, kahve, čajeva i sličnih proizvoda iako, na primjer, cijene kahve ili mesa još nisu povećane.

 

Tako će velika porcija ćevapa (10 komada) od 1. marta koštati 7 KM, umjesto dosadašnjih 6 srednja porcija 5, a mala 4 KM. Kilogram bureka koštaće 10, a sirnica i krompiruša po 9 maraka.

 

Šoljica kafe koštaće 2 marke umjeso 1.50, kao i šolja čaja, dok će popularni gazirani sokovi sa 2.50 KM skočiti na 3. I sve druge "ugostiteljske usluge" biće skuplje od pola marke do marke i po.

 

Građani kažu da su ćevapi i burek bili jeftiniji ratnih 1994. i 1995. godine, poslije deblokate Tuzlanskog kantona.

 

Tkportal.ba/Avaz.ba

 
 
 
 
Cijene goriva u BiH od jutros su prilagođene izmjenama Zakona o akcizama usvojenim u Parlamentu BiH.
 

Naftaši su kao i uvijek održali obećanje o povećanju cijena goriva na benzinskim pumpama. Ono što je indikativno jeste i to da su naprimjer u Sarajevu veliki prometnici naftnim derivatima, da li slučajno ili planski, odredili identične cijene dizela i benzina na istim lokacijama. Tako ćete na pumpama u vlasništvu Energopetrola, INA-e, Petrola, Hife-Oil i Gazproma uz glavnu gradsku saobraćajnicu za jedan litar dizela i benzina platiti 2.16 KM. Istovremeno, manje firme poput BM Braće Mujić su postavile cijenu od 2.11 KM za dizel i benzin goriva.

 

S druge strane, Hifa Petrol je na svojoj benzinskoj stanici na Hotonju postavila cijene od 2.21 KM. Sličan potez napravio je i Energopetrol koji je na benzinskoj stanici u Vogošći postavio cijenu od 2.21 KM. Za razliku od njih, Petrol je održao iste cijene na pumpi na izlazu iz Vogošće kao i na pumpama uz glavnu gradsku saobraćajnicu u Sarajevu, odnosno 2.16 KM. Preko entitetske granice, cijene su potpuno drugačije.

 

Na putu prema Trebeviću, na benzinskoj pumpi Nešković platiti ćete 2,04 KM za litar dizela, odnosno 2,07 KM za benzin. Na pojedinim pumpama drugih kompanija je dizel čak i 2,05 KM dok je benzin 2,08 KM. U Banjoj Luci cijena dizela na pumpama je 2,13 KM, a slična cijena je i sa benzinom s tim da i u najvećem gradu RS-a cijene variraju od pumpe do pumpe, kao i od toga u kojem dijelu grada se nalazi.

 

U Mostaru cijene na gradskim benzinskim pumpama su 2,16 KM, kako za benzin tako i za dizel iako su i u najvećem gradu Hercegovine prisutne varijacije. U Tuzli su cijene visoke tako da je na pumpama INA-e benzin i dizel 2,21 KM.

 

Čitava situacija sa povećanjem cijena ukazuje na skoro pa kartelsko postavljanje cijena pojedinih kompanija. Pored toga, cijene se razlikuju i od toga u kojem dijelu istog grada se pumpa nalazi čime se diskriminiraju građani i plaćaju veću ili nižu cijenu za isti proizvod.

 

Iako je povećanje akciza stvorilo pritisak na distributere naftnih derivata, jasno je da povećanje cijena ovisi u velikoj mjeri i od toga koliko zarade vlasnik firme želi da ostvari, odnosno da propusti. Tako je prije mjesec na većini benzinskih pumpi u Sarajevu gorivo bilo oko 1,90 KM, uz varijacije od par feninga ovisno o kvaliteti, lokaciji i distributeru. Rast akciza od 15 feninga plus PDV, odnosno 18 feninga, bi značio da cijena goriva treba biti 2,08 KM. To se međutim nije desilo i cijene su porasle mnogo više od samih akciza.

 

Podsjećamo da su iz Udruženja prometnika naftnih derivata FBiH za Faktor prije 20 dana kazali da “maloprodajnu cijenu goriva čine između ostalog sve fiskalne i parafiskalne obaveze, sasvim je jasno da će i akcize, odnosno putarine činiti sastavni dio maloprodajne cijene derivata, u obimu iznosa akciza i taksi + PDV. Da li će neke od kompanija odreći dijela ne tako velike marže, ovisi od poslovne politike pojedinih kompanija. Ono što sigurno pretpostavljamo to je da će doći do znatnog povećanja maloprodajnih cijena”.

 

Ranije su se oglasili i naftaši iz entiteta RS. Sekretar Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori RS-a Zoran Berak za EuroBlic je potvrdio da će distributeri od 1. febrauara biti prinuđeni da povise cijenu dizelskih i benzinskih goriva za 0,15 KM po litri plus porez na dodatu vrijednost, što iznosi zajedno 0,18 KM.

 

Međutim, jasno je da se najveći distributeri goriva ne samo da nisu odrekli profita, već su osigurali i dodatnu zaradu. Vodeći distributeri, ali i krajnji prodavci goriva ostvaruju visoke prihode čime se trenutni poslovni model ovog sektora pokazuje izuzetno opravdanim.

 

Prihodi uvoznika i prodavaca za 2016. godinu su sljedeći s tim da su kompanije poput Hife diverzificirale svoj poslovni model i uložile novac u niz drugih sektora:

Holdina – 758 miliona KM

Energopetrol – 153 miliona KM

TI OIL – 116 miliona KM

Hifa Oil – 321 milion KM

Hifa Petrol – 245 miliona KM

G-Petrol – 197 miliona KM

 

(tkportal.ba / Saff.ba)

 
 
 
 
Šestomjesečni dječak Arslan Kulačić, kojem je odmah po rođenju dijagnosticiran tumor na mozgu, a čije se liječenje nije moglo nastaviti u Bosni i Hercegovini, sutra bi trebao otputovati u Tursku, gdje će početi s hemoterapijom, potvrdio je njegov otac Sabahudin.
 

Arslanov otac izjavio je da su za odlazak njegovog sina ispunjeni svi tehnički uslovi. 


 
"Uplaćen je novac za prvu terapiju, za avion, što je bilo najbitnije da se sada uplati, da on ode i krene primati terapiju. Samo hemoterapija košta 133.000 eura, bez svih dodatnih dijagnoza koje ćemo raditi. Možda će čak i operativno ponovo morati ići, što će se sve ponovo morati platiti. Samo smještaj košta 1.500 eura za jedan mjesec u hotelu, a mi trebamo provesti 18 mjeseci. Jako će velika cifra biti, ali Bože moj, mi ćemo istrpjeti. Kako se naš lav bori, borimo se i mi uz njega", rekao je Sabahudin Kulačić.


 
Kako je kazao, borba za liječenje u Turskoj započela je kada su ljekari iz BiH "digli ruke od njegovog sina".


 
"Onda sam krenuo u borbu kao što bi svaki roditelj za svoje dijete. Mislim da na svijetu ne postoji čovjek koji bi sjeo i čekao da njegovo dijete umre", poručio je Kulačić. 


 
Arslanu je dijagnosticiran tumor na mozgu, tačnije tumor iz grupe primitivnih neuroektodermalnih tumora (PNET), odnosno po novoj klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije iz 2016. godine iz grupe embrionalnih tumora.


 
Šestog novembra 2017. godine, sa samo četiri mjeseca, Arslan je operisan u UKC Tuzla, ali se uprkos upješnoj operaciji tumor nakon izvjesnog vremena vratio i uvećao. Budući da je Arslan mali, druga operacija nije moguća, a terapija kojom je moguće liječenje dječaka se može nastaviti u Turskoj, u klinici "Acibadem" u Istanbulu.


 
Porodica je navela da su nakon pregleda dokumentacije, turski doktori preporučili isključivo hemoterapiju od 18 mjeseci, koja trenutno nije izvodiva u Bosni i Hercegovini i koja bi se mogla uraditi jedino u klinici "Acibadem".


 
Riječ je o terapijama "Induksyon" - u tri nedjelje uzima se jedna seansa (ukupno pet seansi u trajanju od približno šest mjeseci) i "Idame" - seansa se prima 30 dana (ukupno osam seansi koje će približno trajati jednu godinu).


 
"Cijena samo ove terapije je 133.000 eura, u tu cijenu nisu uključeni dodatni pregledi, krvne analize ili druge intervencije te put našeg Arslana do Turske, jer zbog ozbiljnosti situacije nije moguće putovati komercijalnim nego specijalnim bolničkim avionom za koji je dodatno potrebno izdvojiti 12.000 eura", navodi se u apelu porodice.


 
Humanitarna organizacija Pomozi.ba u petak je na apel porodice Kulačić pokrenula akciju prikupljanja sredstava za liječenje šestomjesečnog dječaka.


 
Pozivom na jedinstveni humanitarni broj za sve operatere - 17006, građani BiH su u mogućnosti da doniraju dvije konvertibilne marke (KM) za Arslana. 


 
Za pomoć dječaku otvoreno je nekoliko žiro računa za uplate u i van BiH, a koji se mogu pronaći na zvaničnoj Facebook stranici organizacije Pomozi.ba. 


 
Otkako je pokrenuta humanitarna akcija, porodici Kulačić stigla je moralna i finansijska podrška sa svih strana, na kojoj su neizmjerno zahvalni.

 

(tkportal.ba / AA)

 

 

U ponedjeljak i utorak (29. i 30. januar) zadržat će se suho i stabilno vrijeme.

 

Od srijede (31.01.), pa do kraja prognoziranog perioda prema sinoptičkim kartama očekuje se nestabilno vrijeme sa snijegom i susnježicom u Bosni i kišom u Hecegovini.

 

Temperature zraka bit će niže u odnosu na posljednju sedmicu januara. Maksimalne temperature kretat će se između -2°C i 3 °C u Bosni, a u Hercegovini do 5°C.

 

Biometeorološka prognoza



ponedjeljak, 29.01.2018.


Slično kao i za vikend, opšta slika će biti povoljnija, izraženije u drugom dijelu dana. Tokom jutra i večeri neophodno je posvetiti nešto veću pažnju odijevanju, obzirom da će biti prohladno. Tegobe kod hroničnih bolesnika i meteoropata će se umanjiti. 
  

 

 

 Malom Arslanu Kulačiću koji je rođen 03.07.2017 je hitno potrebna naša pomoć. Pri samom rođenju dijagnosticiran mu je tumor na mozgu, tačnije tumor iz grupe primitivnih neuroektodermalnih tumora (PNET) odnosno po novoj klasifikaciji WHO iz 2016. iz grupe embrionalnih tumora. Dana 06.11.2017. godine, sa samo četiri mjeseca, Arslan je operisan u UKC Tuzla ali nažalost, iako je operacija bila uspješna, tumor se nakon izvjesnog vremena vratio i jos uvećao.

 

Budući da je Arslan još jako mali druga operacija nije moguća a terapija kojom je moguće njegovo liječenje može nastaviti u Turskoj, u klinici Acibadem, Istanbul.

 

Nakon što su doktori (dr. Memet Ozek I dr.Cengiz)  u Turskoj pregledali Arslanovu dokumentaciju a nikako ne preporučuju operaciju već isključivo hemoterapiju koja trenutno nije izvodiva u Bosni I Hercegovini I koja bi se mogla uraditi  jedino u Acibaden klinici a koja traje približno 18 mjeseci I to:

 

-İNDÜKSYON Terapija –u  3 nedjelje uzima se jedna seansa , ukupno 5 seansi, približno 6 mjeseci.

-İDAME terapija - 1 seansa se prima 30 dana, ukupno  8 seansi , približno ce trajati jednu godinu.

 

Cijena samo ove terapije je 133.000 €, u tu cijenu nisu uključeni dodatni pregledi, krvne analize ili druge intervencije te Arslanov put do Turske jer zbog ozbiljnosti situacije nije moguće putovati komercijalnim nego specijalnim bolničkim avionom za koji je dodatno potrebno izdvojiti 12.000 €.

 

Arslanu je svaka sekunda bitna.

 

POZIVOM NA BROJ 090 291 025 DONIRATE 2KM, nije puno a mnogo znači.

 

Možete pomoći uplatom na žiro račun otvoren u Sparkasse banci,koji se nalazi u nastavku teksta ili lično ocu Sabahudinu na telefon ili viber na broj: +387 62 002 136. 

 

Takođe možete uplatiti i vašom karticom na GoFundMe site na linku:

https://www.gofundme.com/arslan-medical-fund-for-cancer/donate

 

Uplate u BiH:

Sparkasse Bank dd BiH

Sabahudin Kulačić

199-462-60542828-25

Uplate van BiH:

SWIFT CODE: ABSBBA22

Sparkasse Bank DD BiH

Zmaja od Bosne 7

71000-SARAJEVO

BENEFICIARY: BA39 1994 6260 5428 2825

Sabahudin Kulačić

HASE HUSEINOVIĆA BEGA 1G 72220 NEMILA-Zenica

PAY THROUGH:

SWIFT: GIBAATWG

1. ERSTE GROUP BANK AG WIEN

tkportal.ba

 

 

Više od 5.000 životinjskih vrsta širom svijeta su pred izumiranjem. Mnoge od njih izumru prije nego što budu uvrštene na popis ugroženih.

 

Procjena međunarodnih organizacija je da će do kraja 21. stoljeća, ukoliko se ništa ne preduzme, nestati dvije trećine svih vrsta životinja i biljaka na zemlji.

 

Nakon ratnih događanja u BiH, od 1992. do 1995., gotovo u potpunosti izostaju faunistička istraživanja u BiH, ali sporadično postoje publicističke aktivnosti poput pregleda faune Empididae Bosne i Hercegovine, navedeno je u knjizi Crvene liste faune FBiH.

 

Do kraja 20. stoljeća malo objavljenih podataka o fauni Bosne i Hercegovine, a možemo izdvojiti prvu registraciju vrste Nyctalis leisleri u Bosni i Hercegovini.

 

Kako je kazao profesor Muhamed Omerović iz Udruženja Eko Zeleni, veliki je pritisak na biodiverzitet, odnosno na biološku raznolikost, a uzrokovano je uglavnom antropogenim faktorom. Čovjek je uništio brojna staništa životinjskih vrsta.

 

Budući da sve više šume nestaju, time se potiskuju staništa brojnih biljnih i životinjskih vrsta.

 

Promjena klime i uticaj kiselih kiša veliki neprijatelji

 

Klimatske promjene, uticaj kiselih kiša je izuzetno doprinio na smanjenje brojnih životinjskih vrsta.

 

Značajan je broj endemičnih vrsta koje su u opasnosti od nestanka.

 

- Tražimo jednu novu inventarizaciju Crvene liste u BiH, da vidimo sa kakvim populacijama raspolažemo. Potrebna su nova mjerenja populacija životinjskih vrsta – kazao je Omerović.

 

Kao jednu od ugroženih vrsta navodi zeca, naročito na planini Majevici te dodaje da se nedovoljno radi na obnovi vrste.

- Poštujemo rad lovačkih društava, ali podržavamo lovni turizam. Suprotstavljamo se uništavanju i ubijanju životinjskih vrsta – dodaje Omerović.

 

Omerović tvrdi da je potrebna nova humanizacija prema životinjskim vrstama.

 

Značajno ugrožene vrste na planini Konjuh su mrki medvjed, sivi soko, suri orao, lisica, tetrijeb. Značajno su ugrožene i krznašice.

 

Iz Eko zelenih kažu da se treba raditi na obnovi vrste te da se u toku zimskog perioda treba raditi na ishrani divljači. Ističu i nedovoljnu humanost ljudi u očuvanju životinjskih vrsta.

 

Nedovoljna edukacija i osviještenost

 

U ljetnom periodu veliki broj mladih životinja strada u našim poljima kada se kose livade, navodi Omerović.

 

Npr. kada dolaze na svijet zečevi, lanadi, oni su u našim poljima i livadama. Trebalo bi da prirodno propješače svojim poljima i livadama prije nego se pokose polja.

 

- Treba nam više misija o zaštiti životinjskih i biljnih vrsta. Nedovoljno smo edukovani o očuvanju endemičnih i biljnih vrsta, ali i životinjskih – kazao je Omerović.

 

Ugrožene vrste prema Crvenoj listi faune FBiH

 

- Bjeloprsi jež- ugrožena vrsta 

- Slijepi miševi- rijetka, rizična i urgožena vrsta  

- Dabar- izumrla ili nestala vrsta  

- Dinarska voluharica- rijetka vrsta 

- Vrtni puh- neopredjeljena vrsta 

- Vuk-ugrožena vrsta 

- Mrki medvjed- rijetka vrsta 

- Vidra- ugrožena vrsta 

- Ris- rijetka vrsta 

- Divokoza- ugrožena vrsta 

 

Ovo su samo neke od životinjskih vrsta u Crvenoj listi faune FBiH. Crvene liste ugroženih vrsta predstavljaju prikaz procjene ugroženosti pojedinih vrsta na određenom prostoru.

 

U Federaciji BiH je 2014. godine usvojena Crvena lista divljih vrsta i podvrsta biljaka, životinja i gljiva.

 

Prve crvene knjige izdane su već prije 40 godina te je do sada procjenjena ugroženost za oko 50.000 vrsta.

 

avaz.ba / tkportal.ba