Prošle godine delegacija EU posjetila je Mješovitu srednju školu u Kalesiji. Tada je zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u BiH Khaldoun Sinno razgovarao s učenicima tamošnje srednje škole. Danas su učenici iz Kalesije posjetili u Sarajevu delegaciju Evropske unije u BiH.

 

Učenici i profesori su razgovarali sa Khaldounom Sinnom, zamjenikom šefa Delegacije EU u BiH o obrazovanju, položaju i statusu BiH na putu ka članstvu.

 

 

" Vjerujemo da je vaša budućnost u Evropskoj uniji. Ne samo da ste okruženi zemljama Evropske unije nego u osnovi vi ste dio nje ", izjavio je Khaldoun Sinno  zamjenik šefa izaslanstva Evropske unije u BiH, u razgovoru sa učenicima Srednje mješovite škole iz Kalesije.

 

 

 

 

Nakon druženja u EU info centru, učenici iz Kalesije posjetili su sarajevsku Vijećnicu

 

 

 

Edin Š. / Tkportal.ba

 

 

 

Drugi smrtni slučaj u Bosni i Hercegovini uzrokovan virusom H1N1, poznatijim kao svinjski grip zabilježen je u Kantonalnoj bolnici Zenica (KBZ).

 

Ovu informaciju potvrdio je i Ednan Drljević, predsjednik Tima KBZ za sprečavanje gripa, kazavši da je, uprkos svim naporima i poduzetim mjerama, došlo do tragičnog ishoda.

 

- Urađene su potrebne analize i dobili smo zvaničnu potvrdu da se radi o svinjskom gripu – kaže Drljević.

Reč je o pacijentu J. Ž. iz Stare Bile, u opštini Vitez, koji je u zeničku bolnicu primljen 5. februara oko 22 sata.

 

- Primljen je radi stanja koje upućuje na grip. Po toj osnovi je obrađivan i tretiran na odjeljenju do jutarnjih sati kada je, radi pogoršanja opšteg stanja, s težištem na respiratorne probleme, premješten u Jedinicu intenzivnog lečenja - pojašnjavaju iz zeničke bolnice.

 

Uprkos intenzivnom liječenju, stanje pacijenta neprestano se pogoršavalo i on je 7. februara, nažalost, umro.

 

 Test na grip uzet je 6. februara, a po dobivenom nalazu pacijent je imao grip tip A (H1N1). Uvidom u raniju medicinsku dokumentaciju, imao je srčane probleme, odnosno infarkt miokard 2014. i 2015. godine – kažu iz bolnice.

 

Ovo je drugi pacijent koji je umro u Kantonalnoj bolnici Zenica, a bio je zaražen virusom H1N1. Od početka sezone gripa umrle su još dvije osobe, i to u Mostaru, a kod njih je izoliran virus gripe tip B.

 

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, čak 15.961 osoba od početka sezone javila se ljekaru sa simptomima gripa. Najviše obolijevaju mala djeca, školarci i osobe starije životne dobi, a sve je više pozitivnih na virus H1N1.

 

Epidemija na vrhuncu

 

Kako je kazao dr. Ednan Drljević, epidemija gripa vlada, a prognoza je da će trajati do marta.

- Krajem januara imali smo više od 500 pacijenata s gripom. Danas je taj broj dosta povećan, s obzirom na to da je epidemija na vrhuncu. Imamo dvostruko više posla, zbog čega sam morao uvesti i drugu smjenu – navodi on.

 

Koji su simptomi

Najčešći simptomi svinjskog gripa su povišena tjelesna temperatura, kašalj ili curenje nosa, grlobolja, bolovi u telu, posebno u mišićima, glavobolja, slabost, povraćanje ili prolev. Virus se najčešće širi od čoveka na čoveka putem kapljica koje nastaju prilikom kašljanja ili kihanja zaražene osobe.

 

 

 
 
Regulatorna komisija za energiju u FBiH (FERK) danas je na sjednici u Mostaru usvojila obavijest o prijedlogu za povećanje cijene električne energije javnog opskrbljivača “JP Elektroprivreda BiH” i poslala FERK-u na saglasnost.
 
Cijene električne energije za domaćinstva se neće povećati, a ukoliko FERK da saglasnost primjena novih cijena počinje od 1. aprila 2018. godine.

 

Za kupce iz kategorije Ostala potrošnja na 0,4 kV (kilovolt) s priključnom snagom većom od 23 kW (kilovat) predloženo je povećanje ukupne prosječne cijene 3,6 posto.

 

U saopćenju FERK-a se navodi, da je za kupce s priključnom snagom manjom od 23 kW koji posjeduju dvotarifno brojilo predloženo smanjenje ukupne cijene za 0,7 posto, odnosno, 0,6 posto za kupce koji posjeduju jednotarifno brojilo.

 

Dostavljeni prijedlog analizirat će se kako bi se utvrdilo da je u skladu s Metodologijom utvrđivanja cijena usluge javnog opskrbljivača za pružanje univerzalne usluge u Federaciji BiH i jesu li se stekli uslovi za davanje saglasnosti FERK-a.

 

Tkportal.ba / Bhrt

 

 

Tuzlanski ugostitelji dogovorili su se na nezvaničnom sastanku da od 1. marta povećaju cijenu ćevapa, bureka, pita, kahve, čajeva i sličnih proizvoda iako, na primjer, cijene kahve ili mesa još nisu povećane.

 

Tako će velika porcija ćevapa (10 komada) od 1. marta koštati 7 KM, umjesto dosadašnjih 6 srednja porcija 5, a mala 4 KM. Kilogram bureka koštaće 10, a sirnica i krompiruša po 9 maraka.

 

Šoljica kafe koštaće 2 marke umjeso 1.50, kao i šolja čaja, dok će popularni gazirani sokovi sa 2.50 KM skočiti na 3. I sve druge "ugostiteljske usluge" biće skuplje od pola marke do marke i po.

 

Građani kažu da su ćevapi i burek bili jeftiniji ratnih 1994. i 1995. godine, poslije deblokate Tuzlanskog kantona.

 

Tkportal.ba/Avaz.ba

 
 
 
 
Cijene goriva u BiH od jutros su prilagođene izmjenama Zakona o akcizama usvojenim u Parlamentu BiH.
 

Naftaši su kao i uvijek održali obećanje o povećanju cijena goriva na benzinskim pumpama. Ono što je indikativno jeste i to da su naprimjer u Sarajevu veliki prometnici naftnim derivatima, da li slučajno ili planski, odredili identične cijene dizela i benzina na istim lokacijama. Tako ćete na pumpama u vlasništvu Energopetrola, INA-e, Petrola, Hife-Oil i Gazproma uz glavnu gradsku saobraćajnicu za jedan litar dizela i benzina platiti 2.16 KM. Istovremeno, manje firme poput BM Braće Mujić su postavile cijenu od 2.11 KM za dizel i benzin goriva.

 

S druge strane, Hifa Petrol je na svojoj benzinskoj stanici na Hotonju postavila cijene od 2.21 KM. Sličan potez napravio je i Energopetrol koji je na benzinskoj stanici u Vogošći postavio cijenu od 2.21 KM. Za razliku od njih, Petrol je održao iste cijene na pumpi na izlazu iz Vogošće kao i na pumpama uz glavnu gradsku saobraćajnicu u Sarajevu, odnosno 2.16 KM. Preko entitetske granice, cijene su potpuno drugačije.

 

Na putu prema Trebeviću, na benzinskoj pumpi Nešković platiti ćete 2,04 KM za litar dizela, odnosno 2,07 KM za benzin. Na pojedinim pumpama drugih kompanija je dizel čak i 2,05 KM dok je benzin 2,08 KM. U Banjoj Luci cijena dizela na pumpama je 2,13 KM, a slična cijena je i sa benzinom s tim da i u najvećem gradu RS-a cijene variraju od pumpe do pumpe, kao i od toga u kojem dijelu grada se nalazi.

 

U Mostaru cijene na gradskim benzinskim pumpama su 2,16 KM, kako za benzin tako i za dizel iako su i u najvećem gradu Hercegovine prisutne varijacije. U Tuzli su cijene visoke tako da je na pumpama INA-e benzin i dizel 2,21 KM.

 

Čitava situacija sa povećanjem cijena ukazuje na skoro pa kartelsko postavljanje cijena pojedinih kompanija. Pored toga, cijene se razlikuju i od toga u kojem dijelu istog grada se pumpa nalazi čime se diskriminiraju građani i plaćaju veću ili nižu cijenu za isti proizvod.

 

Iako je povećanje akciza stvorilo pritisak na distributere naftnih derivata, jasno je da povećanje cijena ovisi u velikoj mjeri i od toga koliko zarade vlasnik firme želi da ostvari, odnosno da propusti. Tako je prije mjesec na većini benzinskih pumpi u Sarajevu gorivo bilo oko 1,90 KM, uz varijacije od par feninga ovisno o kvaliteti, lokaciji i distributeru. Rast akciza od 15 feninga plus PDV, odnosno 18 feninga, bi značio da cijena goriva treba biti 2,08 KM. To se međutim nije desilo i cijene su porasle mnogo više od samih akciza.

 

Podsjećamo da su iz Udruženja prometnika naftnih derivata FBiH za Faktor prije 20 dana kazali da “maloprodajnu cijenu goriva čine između ostalog sve fiskalne i parafiskalne obaveze, sasvim je jasno da će i akcize, odnosno putarine činiti sastavni dio maloprodajne cijene derivata, u obimu iznosa akciza i taksi + PDV. Da li će neke od kompanija odreći dijela ne tako velike marže, ovisi od poslovne politike pojedinih kompanija. Ono što sigurno pretpostavljamo to je da će doći do znatnog povećanja maloprodajnih cijena”.

 

Ranije su se oglasili i naftaši iz entiteta RS. Sekretar Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori RS-a Zoran Berak za EuroBlic je potvrdio da će distributeri od 1. febrauara biti prinuđeni da povise cijenu dizelskih i benzinskih goriva za 0,15 KM po litri plus porez na dodatu vrijednost, što iznosi zajedno 0,18 KM.

 

Međutim, jasno je da se najveći distributeri goriva ne samo da nisu odrekli profita, već su osigurali i dodatnu zaradu. Vodeći distributeri, ali i krajnji prodavci goriva ostvaruju visoke prihode čime se trenutni poslovni model ovog sektora pokazuje izuzetno opravdanim.

 

Prihodi uvoznika i prodavaca za 2016. godinu su sljedeći s tim da su kompanije poput Hife diverzificirale svoj poslovni model i uložile novac u niz drugih sektora:

Holdina – 758 miliona KM

Energopetrol – 153 miliona KM

TI OIL – 116 miliona KM

Hifa Oil – 321 milion KM

Hifa Petrol – 245 miliona KM

G-Petrol – 197 miliona KM

 

(tkportal.ba / Saff.ba)

 
 
 
 
Šestomjesečni dječak Arslan Kulačić, kojem je odmah po rođenju dijagnosticiran tumor na mozgu, a čije se liječenje nije moglo nastaviti u Bosni i Hercegovini, sutra bi trebao otputovati u Tursku, gdje će početi s hemoterapijom, potvrdio je njegov otac Sabahudin.
 

Arslanov otac izjavio je da su za odlazak njegovog sina ispunjeni svi tehnički uslovi. 


 
"Uplaćen je novac za prvu terapiju, za avion, što je bilo najbitnije da se sada uplati, da on ode i krene primati terapiju. Samo hemoterapija košta 133.000 eura, bez svih dodatnih dijagnoza koje ćemo raditi. Možda će čak i operativno ponovo morati ići, što će se sve ponovo morati platiti. Samo smještaj košta 1.500 eura za jedan mjesec u hotelu, a mi trebamo provesti 18 mjeseci. Jako će velika cifra biti, ali Bože moj, mi ćemo istrpjeti. Kako se naš lav bori, borimo se i mi uz njega", rekao je Sabahudin Kulačić.


 
Kako je kazao, borba za liječenje u Turskoj započela je kada su ljekari iz BiH "digli ruke od njegovog sina".


 
"Onda sam krenuo u borbu kao što bi svaki roditelj za svoje dijete. Mislim da na svijetu ne postoji čovjek koji bi sjeo i čekao da njegovo dijete umre", poručio je Kulačić. 


 
Arslanu je dijagnosticiran tumor na mozgu, tačnije tumor iz grupe primitivnih neuroektodermalnih tumora (PNET), odnosno po novoj klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije iz 2016. godine iz grupe embrionalnih tumora.


 
Šestog novembra 2017. godine, sa samo četiri mjeseca, Arslan je operisan u UKC Tuzla, ali se uprkos upješnoj operaciji tumor nakon izvjesnog vremena vratio i uvećao. Budući da je Arslan mali, druga operacija nije moguća, a terapija kojom je moguće liječenje dječaka se može nastaviti u Turskoj, u klinici "Acibadem" u Istanbulu.


 
Porodica je navela da su nakon pregleda dokumentacije, turski doktori preporučili isključivo hemoterapiju od 18 mjeseci, koja trenutno nije izvodiva u Bosni i Hercegovini i koja bi se mogla uraditi jedino u klinici "Acibadem".


 
Riječ je o terapijama "Induksyon" - u tri nedjelje uzima se jedna seansa (ukupno pet seansi u trajanju od približno šest mjeseci) i "Idame" - seansa se prima 30 dana (ukupno osam seansi koje će približno trajati jednu godinu).


 
"Cijena samo ove terapije je 133.000 eura, u tu cijenu nisu uključeni dodatni pregledi, krvne analize ili druge intervencije te put našeg Arslana do Turske, jer zbog ozbiljnosti situacije nije moguće putovati komercijalnim nego specijalnim bolničkim avionom za koji je dodatno potrebno izdvojiti 12.000 eura", navodi se u apelu porodice.


 
Humanitarna organizacija Pomozi.ba u petak je na apel porodice Kulačić pokrenula akciju prikupljanja sredstava za liječenje šestomjesečnog dječaka.


 
Pozivom na jedinstveni humanitarni broj za sve operatere - 17006, građani BiH su u mogućnosti da doniraju dvije konvertibilne marke (KM) za Arslana. 


 
Za pomoć dječaku otvoreno je nekoliko žiro računa za uplate u i van BiH, a koji se mogu pronaći na zvaničnoj Facebook stranici organizacije Pomozi.ba. 


 
Otkako je pokrenuta humanitarna akcija, porodici Kulačić stigla je moralna i finansijska podrška sa svih strana, na kojoj su neizmjerno zahvalni.

 

(tkportal.ba / AA)